Šta sve rizikuju Rusi koji se protive ratu

Od početka ruskog rata protiv Ukrajine, mnogi Rusi, uprkos rizicima kojima se zbog toga izlažu, izlaze na ulice. Među njima je i ilustratorka Svjetlana (ime promijenjeno). Ona živi u Sankt Peterburgu. Na društvenim mrežama ona je objavljivala lijepe pastelne slike, kojima je prezentirala svoj kreativni rad. Ali od početka ruske invazije na Ukrajinu, njene objave bile su pune očaja, postovi o politici na crnoj pozadini.

Svjetlana nije aktivistkinja, ali je više puta išla na protestna okupljanja, na primjer u znak podrške zatvorenom ruskom opozicionaru Alekseju Navalnom. Pri tome je bila svjedok nasilja ruske Nacionalne garde nad uhapšenim demonstrantima. Uprkos sopstvenim strahovima, nedavno je otišla na jedan od prvih antiratnih skupova u Ukrajini.

„U Rusiji više nema normalnog shvatanja nekog mitinga ili masovnog protesta", kaže ona. To je, ističe, samo lov u kojem se osjećaš kao žrtva. „Izađeš na ulicu i onda kroz cijeli grad bježiš od policije", kaže Svetlana. Kako bi izbjegla hapšenje, ona se na skupovima pridržava određenih pravila. Pokušava da ostane u sredini protestne kolone. Prema dosadašnjim iskustvima, najviše se hapse oni koji su na čelu ili na kraju protestne povorke. Pri tome se također pokušava sakriti od policije u uličicama ili kafeima.

Visoke kazne i krivične prijave

Od početka antiratnih protesta u 140 gradova uhapšeno je oko 13.000 Ruskinja i Rusa, navodi OVD-Info, nezavisni ruski medijski projekat posvećen borbi protiv političkog progona. Izvještava se i o prekomjernoj upotrebi sile. Policajci su, navodi se, koristili palice, ali i elektro šokere. Sada demonstranti moraju da računaju i sa visokim novčanim kaznama i krivičnim prijavama. Kažnjavaju se čak i pojedinačni protesti.

Ruska Državna duma je 4. marta donijela odluku o odgovornosti za „svjesno širenje lažnih informacija o aktivnostima Oružanih snaga Ruske Federacije". A o tome šta su to "lažne vijesti" i "diskreditacija ruskih trupa" sada odlučuju vlasti. Predviđene su visoke novčane kazne do 1,5 miliona rubalja (što odgovara iznosu od 10.000 eura) i kazne zatvora do tri godine, a u težim slučajevima se može dobiti čak i 10 do 15 godina zatvora. Antiratni protesti i slogani poput "Ne ratu" se stoga mogu posmatrati kao javne akcije koje imaju za cilj "diskreditaciju angažmana ruskih oružanih snaga".

Ruski sociolog Grigorij Judin smatra da se Rusija iz autoritarne razvija u totalitarnu zemlju. Judin očekuje masovnu represiju. Prema njegovim riječima, takozvani "zakon o lažnim vijestima" mogao bi poslužiti da se oni, koji čine jezgro organizatora protesta, prisile da odu iz zemlje. I sam Judin je 24. februara, nakon antiratnih demonstracija, završio u bolnici sa potresom mozga, uzrokovanim udarcima policajaca.

Po njegovom mišljenju, ruska vojna agresija na Ukrajinu podijelila je rusko društvo. Ima dovoljno ljudi koji učestvuju u demonstracijama da se vidi da je dio ruskog društva protiv ovog agresorskog rata. Ali to nije dovoljno da se preokrene situacija. Budući da slični protesti građana već dugi niz godina ne daju nikakve rezultate, ljudi više ne vjeruju u sopstvenu snagu. Judin ističe i da aktuelnim protestima nedostaju jasna organizacija i ideološke vođe.

"Ovo je početak kraja Putinove vladavine"

Anastazija (izmijenjeno ime) iz Moskve je aktivistkinja koja se bori za građanska prava. Često je učestvovala u protestima. No, posljednje antiratne demonstracije na Puškinovom trgu u centru Moskve duboko su je razočarale. "Za mene je to bila katastrofa. Nikada nisam vidjela tako slab protest u Moskvi", kaže ona. Bilo je, kako ističe, vrlo malo ljudi, a grupa preplašenih učesnika jednostavno se razišla. Policija ih je, dodaje, sve uhapsila ili otjerala.

Ipak, Anastazija ne osuđuje ljude koji se boje izaći na proteste. "Vlasti u Moskvi su moćne i ljudi imaju veliki strah, pa i za svoja radna mesta. Mnogi imaju decu i obaveze i ne mogu tek tako izaći na ulicu. Mi više nemamo prava i niko ne može  garantovati njihovo poštivanje. Ja sam već sve izgubila i mogu rizikovati", kaže moskovska aktivistkinja i kroz suze dodaje: „Ali malo je takvih kao ja". Ona je uvjerena da će se jednog dana sve ovo završiti i da će je nova generacija pitati šta je radila svih ovih dana. Ona će biti spremna za to.

Najviše joj smeta osjećaj da je cijeli svijet protiv Rusije. "Sankcije, koje u konačnici pogađaju obične građane, ne pomažu", kaže ona i smatra da je, gledano spolja, teško razumjeti zašto ljudi u Rusiji ne mogu ništa učiniti u totalitarnom sistemu. „Sada u Rusiji ne možete ni da kažete da ste protiv rata“, kaže Anastasija. Sigurna je da rusko rukovodstvo iz ove situacije ne može izaći kao pobjednik i to je tješi. "Ovo je početak kraja Putinove vladavine, ma koju cijenu građani ove zemlje morali da plate za to", naglašava ona.

Anastasija je imala priliku da dobije boravišnu dozvolu u inostranstvu. Ali ona je to odbila jer želi ostati u Moskvi. Ilustratorka Svjetlana iz Sankt Petersburga želi uštedjeti novac i napustiti Rusiju dok još može. Ali joj je ta odluka teško pala. "U Rusiji se suočavate sa zastrašujućim izborom: ili rizikujete svoju budućnost ovdje ili rizikujete da vas oni, koji izlaze na ulice, sutra tretiraju kao kukavicu", kaže ona.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu