Štampa: situacija na Balkanu „generalno veoma fragilna“

„Moguće drugo ratište u Evropi: da li Putin ovdje planira sljedeći rat?" Pod tim bombastičnim naslovom najtiražniji nemački list, tabloid Bild, na svom portalu objavljuje tekst u kojem navodi da „eksperti za Balkan upozoravaju na  razvoj situacije u Srbiji pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem".  Pritom se citira teza, koju je na svom nalogu na mreži Iks iznijela Kati Šneberger iz nevladine organizacije „Beč ide u Evropu" (VIENNA goes EUROPE):

„Ista appeasement-politika smirivanja po svaku cijenu kao protiv Putina dovešće do istog rezultata sa Vučićem. To se može pratiti korak po korak. I niko neće moći da kaže da to nije bilo očekivano. Putin će na Balkanu, uz Vučićevu pomoć i uz zaglušujuću tišinu predstavnika EU, napraviti drugo bojno polje na evropskom tlu pred izbore za Evropski parlament", ocijenila je Šneberger.

Njemački list podsjeća zatim svoje čitaoce da su u septembru 2022, na marginama Generalne skupštine UN, ministri spoljnih poslova Srbije i Rusije potpisali sporazum o budućoj saradnji – šest mjeseci nakon ruskog napada na Ukrajinu. To je „jasan signal", ocjenjuje Bild, dodajući da Srbija još uvijek ne učestvuje u sankcijama EU Rusiji. Podsjeća se i da su u maju 2023. bivši šef BIA Aleksandar Vulin i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić učestvovali na bezbjednosnoj konferenciji u Moskvi.

„Eksplozivni" slučaj Radojičić

Situaciju za Bild komentariše Jakov Devčić, šef kancelarije Fondacije Konrad Adenauer za Srbiju i Crnu Goru, koja je bliska CDU. Devčić kaže: „U srpskom političkom pejzažu postoje  jasne proruske struje.  I bivši šef obavještajne službe Vulin i Dačić zastupaju  proruske stavove.  Moskva zna kako da  politički iritira Zapad."

Njemački list podsjeća i na  prošlogodišnje događaje na sjeveru Kosova  kada je došlo do „ozbiljnih sukoba" između vojnika Kfora i kosovskih Srba i kada je povrijeđeno 30 vojnika zapadne alijanse. Situacija je eskalirala u septembru kada je „30 teško naoružanih pripadnika srpskih paravojnih formacija napalo policajce na sjeveru Kosova, kada je ubijen kosovski policajac, a Vučić rasporedio trupe na granici – prijeteći onako kako nije godinama."

Posebno je „eksplozivno", piše Bild, to što je Milan Radojičić iz Srpske liste preuzeo odgovornost za napad, pobjegao u Srbiju – gdje je uhapšen,  ali ubrzo i pušten.

„Istraga je još u toku. Radojčiću je zabranjen izlazak iz zemlje", kaže za Bild Jakov Devčić i ocjenjuje da je „važno da EU i SAD nastave da insistiraju kod srpske strane na sveobuhvatnoj istrazi o tome šta se desilo."

„Mobilizacija?"

Njemački list navodi još dvije stvari u prilog tezi iz naslova: „Vučić je u oktobru 2023, umjesto na samit EU-Balkan, otputovao u Kinu, tamo se sastao sa Putinom, a na marginama samita Puta svile potpisao sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom". I drugo: „u januaru 2024 Srbija je najavila ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka", piše Bild, pa postavlja pitanje: „Mobilizacija?"

Pravi rat je „malo vjerovatan", kaže međutim Devčić, jer „iako većina Srba ne želi ni u kom obliku da prizna državu Kosovo, oni ne žele ni da ratuju za Kosovo".

Njegov zaključak glasi: „Situacija na Zapadnom Balkanu je generalno veoma krhka. Bez većeg prisustva Zapada, a time i Njemačke na sjeveru Kosova, neće biti mira i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu", zaključuje u analizi za tabloid Bild Jakov Devčić iz beogradske kancelarije Fondacije Konrad Adenauer.

Srpski dinar nepoželjan na Kosovu

Kosovo zabranjuje srpski dinar – to uznemirava srpsku manjinu, piše švajcarski Noje cirher cajtung. U tekstu koji potpisuje novinar Volker Pabst, navodi se najprije da Kosovo ima problem s falsifikovanim novcem. Konkretno, u opticaju je veliki broj falsifikovanih kovanica od dva evra.

„Prema izvještaju iz septembra, operater parkinga u Prištini privremeno je prestao da prima kovanice te vrijednosti zbog velike količine falsifikovanog novca. Samo u prvoj polovini 2023. godine policija je registrovala više od 30.000 falsifikovanih kovanica."

Centralna banka Kosova zato je sada predstavila nove smjernice za rukovanje gotovinom i transferima u kojima se, između ostalog, reguliše kada i kako se kovani novac i novčanice povlače iz opticaja. Komercijalnim bankama ubuduće, recimo, više neće biti dozvoljeno da izdaju novčanice od 500 evra.

„Sve to teško da je kontroverzno", piše švajcarski list. „Ipak, uredba, koja stupa na snagu 1. februara, izaziva veliku pometnju. Centralna banka takođe eksplicitno navodi da je evro jedina dozvoljena valuta za novčana plaćanja."

Dinar u opticaju na sjeveru

U tekstu se podsjeća da Kosovo nije ni dio evrozone, a ni EU, ali je, poslije proglašenja nezavisnosti, prvo usvojilo njemačku marku, a kasnije evro.

„Zajednička evropska valuta, međutim, još uvek nije jedino sredstvo plaćanja", objašnjava svojim čitaocima Noje cirher cajtung. „Srpski dinar i dalje je u opticaju u dijelovima zemlje naseljenim Srbima, posebno na sjeveru, na granici sa Srbijom. Većina cijena tamo je u dinarima, a filijale lokalnih banaka dio su srpskog bankarskog sistema. Računi se vode u dinarima, bankomati izdaju dinare."

„To ima simbolično značenje, ali ne samo to", piše švajcarski list. „Mnogi Srbi na Kosovu primaju plate, penzije ili socijalnu pomoć od Srbije. Vlada u Beogradu nikada nije prihvatila nezavisnost bivše pokrajine i održava paralelne strukture za Kosovo, poput sopstvenog zdravstvenog ili školskog sistema. Prema podacima Beograda, ukupne isplate za srpsku manjinu iznose više od sto miliona evra godišnje."

Kako se navodi, Srpska lista ocjenjuje da je ukidanje dinara „pokušaj da se Srbi protjeraju sa Kosova bez upotrebe oružane sile, jer bi se, bez podrške Beograda, još više pripadnika te manjine preselilo u Srbiju". Prenosi se i da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa samitu u Davosu najavio da će „učiniti sve što je u njegovoj moći" da se tome odupre.

Srpska banka zatvara ekspoziture na Kosovu

„Za vladu Kosova", piše list, „ta mjera predstavlja dalji korak ka konačnom sprovođenju svih suverenih ovlašćenja na čitavoj nacionalnoj teritoriji. Premijer Aljbin Kurti je sve spremniji da preduzme kontramjere protiv pokušaja Srbije da to potkopa. To je već bilo očigledno u – sada riješenom – sporu oko registarskih tablica."

Prva posljedica te mjere o evru kao jedinoj važećoj valuti, piše Noje cirher cajtung, jeste to što je jedna od dvije srpske banke koje posluju na Kosovu odlučila da do 31. januara zatvori sve svoje filijale. „Međutim, detalji o konkretnoj primjeni uredbe još nisu poznati. To će vjerovatno biti i predmet pregovora sa Briselom, a specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak najavio je da će analizirati situaciju."

U svakom slučaju, zaključuje švajcarski list, „rješenje za isplate iz Beograda srpskoj manjini moglo bi da se pronađe. Srbija, naravno, u principu može i da prebaci novac na račun u evrima kod kosovske banke – pod uslovom da postoji bilateralni sporazum o platnom prometu. Ali, barem implicitno, to bi značilo i priznanje kosovske državnosti."

Priredio: I. Đerković

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu