Što simbolizira križ?
28. april 2018
Markus Söder je uspio u svojoj nakani: na gotovo svakoj naslovnoj stranici dnevnih novina u njemačkoj saveznoj zemlji Bavarskoj nalazi se fotografija ovog novopečenog predsjednika pokrajinske vlade sa križem u ruci. To mu služi kao simbol. A i poruka uz sliku je jasna: Söder donosi križ u svaku službenu ustanovu u Bavarskoj. Križ, piše Söder u svojoj poruci na twitteru, treba "kao vidljiv znak prihvaćanja temeljnih vrijednosti pravnog i društvenog sustava u Bavarskoj i Njemačkoj" biti izvješen "na vidljivom mjestu" na ulazima službenih ustanova.
Ova akcija izazvala je veći broj uglavnom kritičkih i negativnih reakcija. najoštriji je zasada predsjednik Liberalne stranke FDP Christian Lindner. On Söderu predbacuje instrumentaliziranje religija u korist svoje stranačke politike. "To podsjeća na Erdogana", piše Lindner na twitteru. A zastupnik u saveznom parlamentu iz redova Lijeve stranke Jan Korte je izjavio kako se tu radi o "dekretu o križu koji se protivi njemačkom Ustavu". Po njegovom mišljenju Söder samo produbljuje razlike i dijeli zemlju.
Pohvala biskupa, kritika teologa
Sa strane službene crkve reakcije su očekivano suzdržanije i blaže. Zasada su se dva biskupa izjasnila o čitavoj akciji, pretežno izražavajući izvjesno razumijevanje. Možda se oni i moraju tako izjasniti. Tako je bavarski zemaljski biskup Heinrich Bedford-Strohm u izjavi Bavarskom radiju kazao, kako križ na zidu znači i "samoobvezivanje". Križ predstavlja ljudsko dostojanstvo, ljubav prema svome bližnjem i općenito humanost. To je mjerilo po kojim se onda mora orijentirati i političko djelovanje, rekao je ovaj biskup. A njegov kolega iz Bamberga, Ludwig Schick, je u izjavi za Domradio iz Kölna naglasio da "križ nije identifikacijski simbol neke zemlje ili države". No on može ljudima posredovati nauk o ljubavi i solidarnosti.
Dok se crkveni vjerodostojnici izražavaju suzdržano, direktniji u svom stavu su neki teolozi. Tko politički instrumentalizira križ, on ne shvaća poruku križa kao trn u oku moćnika i znak nade za slabe i obespravljene, naglašava stručnjak za crkveno pravo iz Münstera Thomas Schüller u razgovoru za Deutsche Welle. Obrazloženje kako se radi o "povijesnom i kulturnom izvorištu" reducira križ na "puki folklorni simbol". Schüller napominje osim toga kako je ova odredba bavarskog predsjednika vlade o križu "dvojbena" u ustavnopravnom smislu, "budući da on može biti protumačen kao neka suviše jaka identifikacija s jednom religijom , što je u suprotnosti s načelom da država mora biti neutralna kada je riječ o svjetonazorima."
A teolog Georg Essen iz Bochuma još je oštriji. On čak govori o "bogohuljenju". Križ je naime "kršćanski simbol iskupljenja", a nije nikakav "vidljiv znak prihvaćanja temeljnih vrijednosti pravnog i društvenog sustava u Bavarskoj". Ako je crkva "teološki bar malo pri zdravoj pameti, ona bi se ovakvom instrumentaliziranju križa kao identifikacijskoj oznaci koja je usmjerena na isključivanje drugih trebala energično suprotstaviti."
Kulturni identitet kao talac izborne godine
Ovaj spor o križu dio je kulturološkog sukobljavanja i jako podsjeća na spor koji se u Bavarskoj vodio 1990ih godina. Tada je Savezni ustavni sud na kraju dugogodišnjeg pravnog spora proglasio protivnom Ustavu jednu bavarsku odredbu, po kojoj u svakoj učionici neke bavarske Osnovne škole mora biti izvješen križ ili raspelo. Država ne smije zauzimati svjetonazorsku poziciju, kaže se u presudi. To je u Bavarskoj izazvalo zgražanje, organizirani su čak bili masovni prosvjedi u Münchenu. Tada su katolički biskupi koračali ruku po ruku sa političarima iz Kršćansko-socijalne Unije (CSU) i prosvjedovali protiv navodnog ograničavanja slobode vjere. Na kraju je u Bavarskoj prihvaćena praksa da "u pravilu" križevi i raspela ostaju u učionicama, ali u nekim "netipičnim izuzetnim situacijama" taj križ može biti skinut. To je primjerice slučaj kada neki nastavnik ili roditelj to izričito zatraži.
Aktualna rasprava je u prvom redu zbog toga tako gorljiva, jer se u Bavarskoj 14. listopada održavaju izbori za novi zemaljski parlament. Vladajuća CSU se boji jačanja desnopopulističke Alternative za Njemačku (AfD) i zbog toga se intenzivno bavi temama poput sigurnosti građana, razgraničenja naspram islama i pitanja kulturnog identiteta. To su teme kojima se posebno intenzivno posvetio Markus Söder, koji je tek prije nekoliko tjedana preuzeo funkciju predsjednika zemaljske vlade od šefa CSU-a Horsta Seehofera. Zbog toga sadašnja zemaljska vlada još puno jače no 1995. križ pokušava prodati kao znak (bavarskog) identiteta, a ne kao znak vjere.
Što se savezne vlade u Berlinu tiče, ona zasada ne vidi povoda za miješanje u raspravu. Njemu nikakav plan vlade da djeluje na sličan način nije poznat, izjavio je na jedno novinarsko pitanje glasnogovornik kancelarke Angele Merkel, Steffen Seibert.