Čemu te sankcije Rusiji?
1. ožujka 2020Majstori za Rusiju" – tako Njemačko-ruska trgovinska komora na svojoj internetskoj stranici naziva povijest aktivnosti njemačkih poduzeća u Rusiji. Jedno od tih poduzeća je Phoenix kontakt, specijalizirano za elektrotehniku. Njihovi uređaji se brinu o tome da industrijski strojevi točno u milisekundu dobivaju potrebnu količinu struje i podataka. To poduzeće je osnovano 1923. i sjedište mu je u Blombergu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji – danas svaka peta električna spojnica na svijetu potječe od te firme.
Godine 2017, Feniks kontakt je otvorio prvi proizvodni pogon u Rusiji. Ne zato što se nadao da će profitirati recimo od nižih plaća, nego zato što je, kako je rekao direktor Frank Stührenberg, „Rusija naše najveće europsko tržište izvan Njemačke" – „Politički uvjeti nisu takvi da naše mušterije mogu računati na siguran dugoročan uvoz proizvoda, i zato smo htjeli da što širu paletu naših proizvoda proizvodimo u Rusiji."
Duga lista zabrana
Od prije šest godina, na snazi su sankcije EU-a protiv Rusije zbog rata u Ukrajini i aneksije Krima. One se stalno produžuju, trenutno važenje im je do srpnja 2020. Lista zabrana kada je riječ o uvozu i izvozu je duga. Tamo se trenutno nalazi oko 4.000 njemačkih poduzeća, rekao je njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier na jednoj konferenciji Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) posvećene Rusiji. Ima i drugih poduzeća koja bi bila spremna investirati u Rusiji. Dijalog dvije zemlje bi trebalo nastaviti, poručio je ministar – i pored toga što sankcije nisu ublažene.
U anketi sprovedenoj među članovima DIHK, njih 93 posto se izjasnilo za ukidanje sankcija. Polovina njih bi odmah ukinulo sankcije, a druga polovina bi ukidanje povezala s ispunjavanjem odredbi Sporazuma iz Minska.
Sam Altmaier na konferenciji o Rusiji nije govorio o sankcijama. On je rekao samo kako žali zbog dodatnih sankcija SAD usmjerenih protiv gradnje njemačko-ruskog plinovoda Sjeverni tok 2. Plinovod je, kako je rekao, važan zato što će Njemačkoj zbog odustajanja od nuklearne energije i termoelektrana biti potrebno više plina nego danas.
Energetska politika postaje sve važnija
U energente spada i vodik, a njegova proizvodnja je moguća i obnovljivim izvorima energije i plinom. Na tome već radi i Gazprom. Vodik bi također mogao biti transportiran plinovodom Sjeverni tok. „Vidim tu velike potencijale za našu buduću suradnju", rekao je Altmaier koji je najavio formiranje njemačko-ruske radne grupe za energetsku politiku.
On je o tome u Berlinu razgovarao i s bivšim ruskim ministrom gospodarstva Maksimom Oreškinom, koji je sada ekonomski savjetnik predsjednika Vladimira Putina. On je prije toga razgovarao s kancelarkom Angelom Merkel, ali o tome nije ništa htio reći. Govorio je o tome kakav napredak je postigla rusko gospodarstvo, da inflacija iznosi dva posto i da država čini mnogo kako bi postala atraktivnija za ulagače.
Prema Oreškinovim riječima, fokus je na smanjivanju birokracije i digitalnom gospodarstvu. On se pohvalio time što je internet, kako kaže, u Moskvi već sad brži nego u Njemačkoj.