Šešelj u Den Haagu tek nakon izbora?

Vođa Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj je nakon povratka iz Den Haaga nastavio tamo gdje je stao i prije dobrovoljne predaje Haškom sudu. Tijekom proteklih godinu dana izazvao je čitav niz incidenta na regionalnom i unutarnjem planu, nastavio je s miniranjem ostatka oporbe, a od dugo očekivanog žestokog obračuna s nekadašnjim stranačkim suborcima Tomislavom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem nije bilo praktično ništa. Vojislav Šešelj povremeno kritizira Tomislava Nikolića, ali to nikada ne čini kada je riječ o Aleksandru Vučiću. Međutim, paljenje zastava Europske unije i NATO-a, verbalne čarke s Hrvatskom i mlaka oporbena djelatnost bili su ipak dovoljni da u život vrate već zaboravljene radikale. Šešeljeva stranka bi, prema istraživanjima javnog mnijenja, mogla ući u sastav budućeg parlamenta na izborima 24. travnja. On je svojim tvrdim stavom da se neće dobrovoljno vratiti u Den Haag također zakomplicirao političku situaciju sadašnjim vlastima. Presudu će saslušati u Beogradu.

Haag se koristi za porast tenzija

Ponovo se uoči presude Vojislavu Šešelju ponavljaju neke stvari u regiji kada svaka presuda ili okrugla godišnjica bivaju iskorišteni za porast tenzija, ocjenjuje za DW Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. „Mislim da i nakon presude Šešelju možemo očekivati neke teške riječi i izjave, to potraje nekoliko dana, a onda će opet naići neka godišnjica i tako ćemo se vrtjeti u krug.“

Bilo je očekivanja da će Šešelj nešto više uzdrmati svoje bivše suborce – sadašnjeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i premijera Aleksandra Vučića – ali se to ipak nije dogodilo, primjećuje Popov. „Jer, sve ovo što se dešavalo u proteklih godinu dana više je ličilo na cirkus nego na neku ozbiljnu politiku. Jedino što je Šešelj uspio je da radikale podigne iznad crte i vjerojatno ćemo sada radikale imati ponovo u skupštini. Tako ćemo sada poslije izvjesnog vremena imati u skupštini bar dvije političke grupacije koje su protiv europskih integracija i za bliskiju suradnju s Rusijom.“

Radikali – glavobolja za vlasti

Ne možemo znati kakvu će presudu Šešelj dobiti, ali sigurno je da će ona dodatno zakomplicirati situaciju u Srbiji, a najvjerojatnije i u regiji, ističe za DW profesor Fakulteta političkih znanosti Đorđe Pavićević. „Vrlo je vjerojatno, ukoliko Šešelj bude dobio zatvorsku kaznu koja je duža od onoga što je proveo u pritvoru, da će to biti velika glavobolja za vlasti u Srbiji. Jer, najvjerojatnije da će se Šešelj naći kao zastupnik u parlamentu, a to vrijedi i za troje radikala koje Den Haag također traži zbog ometanja rada tog Suda. To će značiti, jer su svi oni izjavili kako se neće dobrovoljno predati, da će vlasti možda morati da Den Haagu kako znaju i umiju isporuče čak četiri zastupnika novog saziva Skupštine Srbije.“

Bilo bi također pretenciozno reći da je sam Šešelj najzaslužniji za pogoršanje međudržavnih odnosa u regiji, smatra Đorđe Pavićević. „On je samo podsjetio na neke loše dane koje smo imali u uzajamnim odnosima, ali političke promjene u regiji su tome najviše doprinijele. Recimo, i srpsku i hrvatsku vladu čine ljudi koji su u manjoj ili većoj mjeri bili sudionici sukoba devedesetih godina, i bilo je i za očekivati da se ti odnosi pogoršaju. Šešelj je tu bio samo dobro oruđe za podgrijavanje atmosfere i da dodatno zakuha negativnu atmosferu.“

Hrvatska radikalizacija

Aleksandar Popov također misli da je Vojislav Šešelj periferna ličnost u čitavoj priči oko srpsko-hrvatskih odnosa. „To je jedan klaunovski način vođenja politike, i na to se nitko ne bi smio upecati. Tu bi ipak trebalo napomenuti da oštre reakcije koje stižu iz Hrvatske ipak nisu neočekivane – dobar dio nedjela koja se pripisuju Šešelju vezan je baš za Hrvate. Uzmimo samo protjerivanje Hrvata iz Srijema, Hrtkovci su tu jedan očigledan primjer. On je očito ozbiljno djelovao na potpirivanju ratnog sukoba. Šešeljevci su imali svog udjela i u Bosni i Hercegovini.“

Drugi razlog za tako oštre reakcije iz Hrvatske ima veze s tamošnjim vlastima, koje svoju politiku u dobroj mjeri prave na kreiranju vanjskih i unutarnjih neprijatelja, navodi Popov. „Vidimo da se tamo manjine, bilo nacionalne ili političke, u dobroj mjeri osjećaju ugroženo. Sadašnja garnitura vlasti u Hrvatskoj je radikalizirala političku scenu i to se onda reflektira i na odnose sa susjedima. Vidimo da se svako malo pojavi neko upozorenje – ili da će se blokirati neka poglavlja u pregovorima Srbije s EU-om ili se postavljaju pitanja granica, nestalih ili procesuiranja ratnih zločina.“

Usporavanje europskih integracija?

Srpske vlasti su do sada nekako uspijevale odgoditi vraćanje Vojislava Šešelja u Den Haag, ali kako vrijeme prolazi to će biti sve teže, upozorava Đorđe Pavićević. „Ukoliko se suđenje Šešelju nastavi i nakon presude, uključujući tu i slučaj troje radikala koje Den Haag također traži, država će imati obvezu da tu suradnju i po Zakonu o suradnji s Haškim tribunalom nastavi. Imajmo na umu da je slučaj Florence Hartman na neki način ojačao legitimitet Den Haaga i da je pokazao da tu nema previše zaštićenih.“

Ako nakon presude Šešelju, ukoliko naravno kazna bude duža od dosadašnjeg pritvora, vlasti ne izruče Vojislava Šešelja u Den Haag, mogu se očekivati neke sankcije, prije svega u vezi usporavanja europskih integracija Srbije, kaže Aleksandar Popov. „Ili će na kraju, ali kad prođu izbori, izručiti Šešelja u Den Haag, što je, ja mislim, najvjerojatnija opcija.“