Što je s europskim projektom Galileo?

Zemlje članice i dalje su podjeljene u svojem pristupu rješavanja ovog problema, a Europski parlament je sada također pokazao svoje mišice oko ovog pitanja.

U utorak (13.11.) ministri financija raspravljali su o prijedlogu Europske komisije da se iz proračuna 2007. i 2008. godine izdvoji 2,5 milijarde eura predviđenih za poljoprivredu i administraciju – kako bi projekt Galileo ipak zaživio. No dogovor ostaje vrlo težak zbog oštrih protivljenja nekih zemalja članica prije svega Njemačke i Velike Britanije.

Protive se Njemačka i Velika Britanija

Njemačka na primjer kao najveći netoplatiša i doprinostitelj europskom proračunu, opire se ideji finaciranja Galilea isključivo iz zajedničkog europskog proračuna.

Zemlje članice su obavezne da na kraju proračunske godine dobiju povratak novca iz europskog proračuna koji nije potrošen u projektima. Kod Njemačke se radi o iznosu od oko pola milijarde eura.

Umjesto toga Njemačka je predložila da se Galileo finacira iz dva različita izvora – javnim finaciranjem Europske unije kao i iz proračuna Europske svemirske agencije.

U međuvremenu britanski euro-palmentarci u odboru za transport predložili su da se cijeli projekt zamrzne sve dok se ne izradi nova analiza “troškova i koristi”.

“Bilo bi u potpunosti neprihvatljivo nastaviti s projektom Galileo u ovoj fazi bez novih i strogih procjena troškova i koristi”, stoji među ostalim u priopćenju za medije spomenutog odbora za transport u Europskom parlamentu.

Prema izjavama jednog britanskog diplomate izvještaj spomenutog odbora uzima se vrlo ozbiljno u Downing Streetu u Londonu. Velika Britanija je također podigla svoj glas i usprotivila se Komisijinom prijedlogu te predložila da dodatni troškovi projekta Galileo treba snositi proračun odjela za konkuretnost. To pak znači da Europska unija mora preispitrati svoje prioritete unutar svojih područja.

Što sada dolazi kao slijedići korak?

Do sada niti jedna od spomenuta dva prijedloga nemaju većinu zemalja članica Unije. Prema navodima jednog europskog diplomate, ukoliko će Galileo sufinancirati Europska svemirska agencija (ESA) tada bi Unija mogla imati poteškoća oko vlasništva sustava od 30 satelita. Jer nisu sve zemlje članica Europske unije ujedno i članice ESA-e, a niti sve članice ESA-e nisu članice Europske unije.

S druge pak strane područje konkuretnosti je znatno manje – sa svega 750 milijuna eura rezervi – koje su u usporedbi s onima iz područja poljoprivrede ili uprave minorni.

U cijelom slučaju treba naglasiti da unatoč velikim i trajnim nesuglasicama oko projekta Galileo koje vladaju među članicama Unije, svih 27 zemalja naglašava da u potpunosti podržajavu i stoje iza ovog projekta.

“Ne želimo odustati. Duboko smo uvjereni da Europska treba jedna takav sustav”, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak (12.11.), nakon razgovora s francuskim predsjednikom Sarkozyjem.

“Mi želimo taj projekt. On je glavni stateški cijl”, rekao je i predsjednik Sarkozy.

Europski parlament odlučujući?

Prema izjavama jednog diplomate dogovor oko Galilea mogao bi se ostvariti 23. studenog kada bi Europski parlament – nadovezujući se na prijedlog Europske komisije – zaprijetio da neće odobriti proračun za 2008. godinu ako se ne ostvari dogovor oko projekta Galileo.

Prvotno Galileo je najveći Unijin tehnološki projekt u povijesti. Bio je zamišljen kao privatno-javni projekt ali privatni konzorcij kompanija – koji se sastojao od nekoliko europskih tvrtki – nije se mogao dogovoriti oko zajedničke poslovne pozicije.

Uspostava globalne mreže od 30 navigacijskih satelita i postaja na terenu koja bi označila kraj ovisnosti Europske unije o američkom GPS-u (Global Positionig System) – već je odgođena sa 2008. na 2012. godinu.