Što Njemačka duguje NATO-u?

Kada se kabinet Njemačke vlade početkom godine povukao na zasjedanje u dvorac Meseberg, na njemu je bio i jedan važan gost: glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. On je na toj funkciji od 2014. godine i dobro je upoznat s nedostacima u Bundeswehru.

Nakon završetka Hladnog rata, njemačkoj vojsci su toliko smanjena sredstva da je danas daleko od odgovarajuće opremljenosti. Odavno je poznato da Bundeswehru naveliko nedostaje oprema za zadatke koje zahtjeva NATO.

„Izvanredni doprinosi“

Ipak, od Stoltenberga, koji je u lipnju ponovo posjetio Berlin, pored opomena su mogle da se čuju i pohvale: Bundeswehr u Litvi predvodi multinacionalnu borbenu jedinicu za zaštitu istočnih NATO-zemalja i odlučno je uključen u misije u Afganistanu, na Kosovu i u Sredozemnom moru.

Uostalom, Njemačka nudi da se u Ulmu formira jednu od dvije planirane, nove NATO komande, koje bi trebale omogućiti brže razmještanje vojnih snaga po Europi. To su, prema Stoltenbergu, „izvanredni doprinosi“.

Glavni tajnik Atlantskog saveza na taj način je dao najbolju ocjenu za jednu od tri kategorije prema kojima se mjeri angažman zemalja-članica NATO: „Commitments“ (doprinosi), „Cash“ (financijska izdvajanja za obranu) i „Capabilities“ (sposobnosti). Manje blag Stoltenberg je bio kada je riječ o izdvajanjima za obranu. Kada se o tome radi, on od Njemačke očekuje više, naglasio je neposredno uoči samita u Bruxellesu, koji se održava 11. i 12. srpnja.

Više novca za obranu

Stoltenberg se tako osvrnuo na cilj koji su NATO-članice postavile na samitu u Welsu 2014. godine: do 2024. sve one bi trebale izdvajati dva posto bruto domaćeg proizvoda za obranu. Postavljeni cilj bio je reakcija na rusku aneksiju Krima, protivnu međunarodnom pravu. NATO je donio odluku da poveća svoje prisustvo na svom istočnom krilu i da osposobi snage koje su u stanju brzo reagirati. A za to je potrebno više novca i više vojnika.

Otada se u Njemačkoj neprestano povećava vojni budžet. Prema navodima vlade, u razdoblju od 2013. do 2017. godine on se povećao za 17 posto. Ove godine budžet iznosi oko 39 milijardi eura, dok bi sljedeće trebao biti veći za četiri milijarde – ukupno oko 43 milijarde eura. To je druga po veličini stavka u državnom budžetu Njemačke. U planu je da se narednih godina postupno otklone nedostaci s opremom, što se prije svega odnosi na helikoptere, borbene zrakoplove i podmornice.

Tek šest zemalja stiglo do cilja

I pored uloženih napora, Njemačka je i dalje vrlo daleko od cilja od dva posto i trenutno izdvaja samo 1,24 posto. Razlog za to je i veličina bruto domaćeg proizvoda koji je u snažnoj privredi poput njemačke visok i trenutno godišnje raste za oko dva posto. Ukoliko savezna vlada do 2024. godine želi postići tih dva posto bruto domaćeg proizvoda, izdvajanja za obranu trebala biti gotovo četiri puta veća. To je okvir koji se teško može ostvariti u vrijeme smanjenja dugova.

Ni drugim zemljama nije lako: cilj od dva posto 2017. godine je, pored SAD, ostvarilo samo pet od 29 zemalja NATO-a: Francuska, Grčka, Estonija, Poljska i Rumunjska – to su podaci štokholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI. Daleko ispred svih su SAD, zemlja s najvećim izdacima za vojsku na svijetu. Prošle godine SAD su izdvojile 610 milijardi dolara za obranu i to je, prema podacima instituta SIPRI, 3,1 posto bruto domaćeg proizvoda.

Trumpovi napadi na Njemačku

Dio tog novca SAD ulažu za zaštitu europskih saveznika, što je sigurnosno-politički gledano u njihovom interesu i što se nije promijenilo ni dolaskom Trumpa. Zahtjev da se europske zemlje više angažiraju za NATO nije nov, Trump samo uporno inzistira na njemu. Što se Njemačke tiče, on povezuje dvije optužbe: njemački trgovinski suficit je previsok, a izdaci za obranu preniski. Njemačka izdvaja milijarde kako bi od Rusije kupovala plin i naftu, a želi biti zaštićena od te iste Rusije: „A mi smo budale koje sve to plaćaju“, zaključuje predsjednik SAD-a.

Kritiku da Njemačka duguje NATO-u „velik novac“, Trump je iznio odmah nakon što je izabran za predsjednika. Uoči briselskog samita na adrese nekoliko saveznika uputio je oštro pismo, pa tako i Angeli Merkel. Njemačkoj vladi zamjera da potkopava sigurnost NATO-a i da daje loš primjer drugim zemljama-članicama. Tako snažna privreda poput njemačke, bi trebala izdvajati više novca za obranu.

„Njemačka se trudi“

Njemačka to već radi, odgovara vlada u Berlinu: „Sve zemlje članice saveza, povećale su svoje vojne budžete, neke od njih znatno. I mi smo to učinili“, objasnila je kancelarka u vladinom priopćenju uoči NATO-samita. Uostalom, Bundeswehr je u velikoj mjeri doprinio povećanju sposobnosti NATO-a. Pored 500 njemačkih vojnika stacioniranih u Litvi, Merkel podsjeća i na spremnost Bundeswehra da 2019. godine ponovo predvodi „snage za brze intervencije“ Atlantskog saveza. To su jedinice koje, u slučaju opasnosti, u roku od dva do sedam dana mogu biti premještene na krizno područje.

Iste argumente iznosi i njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen: „Dva posto izdvajanja za obranu nije samo ono što na kraju stigne do NATO-a“. Računaju se i doprinosi svake zemlje pojedinačno, i u tom smislu „Njemačka se ne mora stidjeti“. Vlada Berlinu stoji iza cilja od dva posto, ali ga do 2024. godine neće ostvariti. Umjesto toga, postavila je novi nacionalni cilj: za 2024. planirani izdaci za obranu iznosit će 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda.

„Pretjerano naoružavanje“

Ta najava na unutrašnjopolitičkom planu izazvala je velike rasprave: prema aktualnim planovima ministra financija, ta suma je ostvariva samo ako se proračun za obranu značajno poveća. Dio opozicije tome se oštro protivi, smatraju da je to „suluda namjera“ i pretjerano naoružavanje njemačke vojske. Skeptičan je i koalicijski partner njemačkih demokršćana, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD).

Radi se o „opremi, a ne naoružavanju“, odgovora Merkel. Ali zbog toga je kritiziraju kolege iz njene stranke CDU koje bi da se vojni budžet poveća čak i brže nego što je planirano. „1,5 posto nisu dva posto“, zaključuje i glavni tajnik NATO-a, koji ipak apelira na jedinstvo saveza. Zbog velike rasprave o financijama, samit u Bruxellesu, za NATO će, po svemu sudeći, biti veliki ispit.