Što nose zahtjevi za povećanjem plaća u Njemačkoj?

U Frankfurtu su u petak održani manji prosvjedi. Sindikat Verdi je organizirao demonstracije ispred filijale Galeria Kaufhof Karstadt, u trenutku kada su u unutrašnjosti podružnice počeli pregovori šefova ove kompanije i predstavnika zaposlenih. Zahtjevi sindikata su umjereni, predstavnici zaposlenih "samo" pozivaju na primjenu kolektivnog ugovora na području maloprodaje.

Za upravu Galeria Kaufhof Karstadta je to previše. Kompanija želi pregovarati na osnovi kolektivnog ugovora o restrukturiranju. Jer, ona trenutno prolazi kroz stečaj. Dakle, iako je ova tvrtka poseban slučaj, osnovni problem je univerzalan: radnici gube kupovnu moć jer su suočeni s visokom inflacijom. Sindikalne organizacije su stoga pod pritiskom da pregovaraju o znatno većim plaćama za svoje članove.

Zahtjevi za povećanjem plaća

Sindikat Verdi trenutno traži povećanje plaća od 15 posto za zaposlene u kompaniji Deutsche Post (Njemačka pošta) i pravi pritisak na poslodavce štrajkovima upozorenja. Sindikat željeznice i transporta (EVG) traži povećanje plaća od 12 posto za zaposlenike Željeznice, što je najveći zahtjev za povišicu u njezinoj povijesti. A ako sve bude po volji sindikata, njemački državni službenici na saveznoj i lokalnoj razini trebali bi dobiti povišicu od oko 10 posto.

Ovakvi zahtjevi se rijetko postavljaju. Ali oni očito nisu nerealni: gotovo četiri milijuna zaposlenih u metalnoj i elektro-industriji dobit će 8,5 posto veće plaće, što će biti isplaćeno u dva navrata uz jednokratnu isplatu neto iznosa u visini od 3.000 eura.

U tom kontekstu potpredsjednik Europske središnje banke (ESB) Luis de Guindos je u intervjuu upozorio na takozvanu spiralu rasta cijena i plaća. On je rekao kako u slučaju rasta plaća, rastu i cijene - one se međusobno napuhuju, s potencijalno negativnim posljedicama za gospodarstvo. "Ne smije postojati takva spirala. Moramo biti oprezni", rekao je Luis de Guindos za Süddeutsche Zeitung.

Pro i contra

"Ako uđemo u ovakvu spiralu rasta plaća i cijena, ESB će morati podići kamatne stope čak i više nego što bi inače bilo potrebno. S takvom dinamikom nitko ne pobjeđuje i svi su na kraju u nepovoljnijem položaju", dodaje Luis de Guindos. On naglašava i kako rastuće kamatne stope, koje se uvode kako bi zaustavile spiralu rasta plaća i cijena, prigušuju ekonomiju.

Međutim, ne vide svi ekonomisti ovaj scenarij kao prijeteći. "U Njemačkoj nema znakova da će doći do povećanja plaća do te mjere da bi to ugrozilo stabilnost", kaže za DW Sebastian Dullien. On je šef Instituta za makroekonomiju i istraživanje poslovnih tokova pri Zakladi Hansa Böcklera, bliskoj njemačkim sindikatima. Jer, ono što je po njegovom mišljenju bitno nisu zahtjevi za plaäe koje sindikati postavljaju u kolektivnim pregovorima, već krajnji rezultat.

Prema posljednjim podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, dosadašnji rezultati su relativno umjereni. Plaće službenika prošle godine porasle su u prosjeku za 3,4 posto. Međutim, znatno veća inflacija je „pojela" te povišice. Zaključak je da je realni gubitak plaća iznosio preko 4 posto. I povećanje plaća od 8,5 posto u metalnoj i elektro-industriji tako se relativizira. Sporazumom je predviđeno povećanje od 5,2 posto za 2023. godinu, a plaće će potom ponovo porasti za 3,3 posto 2024. godine.

Cilj: inflacija od dva posto

Inflacija će vjerojatno ostati znatno iznad ovih vrijednosti idućih mjeseci. Institut za svjetsko gospodarstvo u Kielu očekuje za ovu godinu inflaciju od 5,4 posto. Prema prvobitnoj procjeni njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, objavljenoj ovog tjedna, potrošačke cijene u siječnju bile su 8,7 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine.

Nasuprot tome, Friedrich Heinemann vidi rizik u spiralnom rastu plaća i cijena. Po riječima ovog ekonomista iz Centra za europska ekonomska istraživanja u Mannheimu (ZEW), dosadašnji sporazumi o povećanju plaća ostali su doduše umjereni, međutim, trenutno visoki zahtjevi za povišicama ukazuju da se stvari kreću u drugom smjeru. "Mislim da spirala rasta plaća i cijena postoji. Plaće ne moraju rasti za osam posto. Dovoljno je da porastu za četiri ili pet posto. To opet ima efekt i drži stopu inflacije znatno iznad dva posto."

Tijekom posljednje dvije godine cilj Europske središnje banke, koji ona vidi kao jamstvo stabilnosti cijena, bio je održati inflaciju od dva posto. Ranije je taj cilj bio "ispod, ali ipak jako blizu tih dva posto".

Glavni ekonomist banke ING Njemačke, Carsten Brzeski, također smatra da se pojavljuje "mala spirala uzajamnog rasta plaća i cijena". S njegovoga gledišta, međutim, to nije problem, naprotiv: "To je dobra stvar. Zato što smo u Njemačkoj u posljednje tri godine zaredom imali pad realnih plaća. Kupovna moć je bila sve slabija. Stoga je povećanje plaća sada dobra stvar, povećanje veće od stope inflacije."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu