Što očekuje kancelarku nakon odmora?

Kada se njemačka kancelarka Angela Merkel s odmora vrati na posao, dočekat će ju stari i dobro poznati problemi: rat u Siriji, borbe na istoku Ukrajine, odnosi s Turskom. Na ovim poljima se u proteklih nekoliko tjedana situacija nije poboljšala. Naprotiv.

Recimo, kriza u Ukrajini: sukob između Rusije i Ukrajine je ponovo eskalirao. Najnovije napetosti najviše pogađanju poluotok Krim koji je Rusija anektirala 2014. godine. Prema optužbama iz Moskve, tamo Ukrajina uz pomoć „sabotera“ planira napade. Kijev odbija ove optužbe koje nisu potvrđene, ali ni demantirane s neovisne strane. Rusija prijeti osvetom. Ukrajina je svoje postrojbe stavila u veći stupanj pripravnosti, a tema se našla i na dnevnom redu Vijeća sigurnosti UN-a.

Je li diplomatsko rješenje još uvijek moguće?

U ovoj vrlo napetoj situaciji ukrajinski predsjednik Petro Porošenko traži pomoć svojih najvažnijih europskih partnera, Njemačke i Francuske. Angela Merkel je zajedno s francuskim predsjednikom Hollandeom u veljači 2015. godine posredovala u postizanju Minskog sporazuma između Rusije i Ukrajine, koji je ujedno i plan za okončanje krize na istoku Ukrajine. Međutim, provedba tog plana odavno ne funkcionira kako treba.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nove razgovore o tome u trenutnoj situaciji smatra „potpuno besmislenima“. Kancelarka se i dalje zalaže za diplomatsko rješenje. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier bi nakon posjeta Moskvi, planiranog za ovaj ponedjeljak, mogao objelodaniti kakvi razgovori između Rusije i Ukrajine su još uopće mogući.

Nepredvidivi Erdogan

Odnosi s Turskom, partnerom EU-a kada je riječ o izbjegličkoj krizi, potpuno su nepredvidivi. Nakon neuspjelog vojnog puča turski predsjednik Erdogan svim sredstvima povećava svoju moć u zemlji. A koristi i svaku mogućnost koja mu se nudi da kritizira Njemačku i njemačke političare.

Upitno je koliko će još dugo u ovim okolnostima trajati sporazum o izbjeglicama zbog kojeg je Merkel često izložena kritikama. Zbog sve većeg izbjegličkog pritiska iz Sirije ovo vanjskopolitičko pitanje za kancelarku ima i unutarnjopolitički značaj.

Izbjeglička kriza pod kontrolom?

Jedan od glavnih zadataka Angele Merkel je da spriječi rast broja izbjeglica koje dolaze u Njemačku. Većina Nijemaca više nije zadovoljna s njezinom politikom po tom pitanju. U Njemačku mjesečno i dalje dolazi 16.000 izbjeglica. Doduše, to je znatno manje nego na početku godine kada ih je stizalo po 90.000 izbjeglica. Ukupni broj tražitelja azila u prvoj polovici ove godine iznosio je oko 238.000.

Merkel mora razraditi plan za slučaj da iz Turske i Sirije prema Europi ponovo krene više desetina tisuća izbjeglica. Na širu podršku europskih partnera ona ne može računati. Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizier je još prije ljetne stanke rekao da je „izuzetno teško“ pronaći većinu za ravnomjernu raspodjelu izbjeglica među zemljama članicama EU-a. On smatra da ni alternativni mehanizmi raspodjele „još nisu sigurni“. Paradoksalno je što kancelarka jedino može računati na zemlje s tzv. „Balkanske rute“, koje ustraju u politici zatvorenih granica. Dakle rade ono što Merkel u slučaju Njemačke nije željela učiniti.

Riješiti spor sa CSU-om

S izbjegličkom krizom je tijesno povezana i kriza u odnosima Merkeličine Kršćansko-demokratske unije (CDU) i njezine sestrinske stranke iz Bavarske, Kršćansko-socijalne unije (CSU), na čelu s Horstom Seehoferom. CSU je od početka bio skeptičan prema politici dobrodošlice koju zastupa Angela Merkel.

Seehofer je sada zagolicao javnost informacijom da bi se mogao kandidirati za položaj kancelara na saveznim izborima 2017. Obje stranke su svjesne da su jedna drugoj potrebne. Na jesen će CDU i CSU održati nekoliko konferencija o zajedničkim temama s ciljem ponovnog približavanja.

Ne dozvoliti jačanje AfD-a

Popularnost Angele Merkel je u proteklih godinu dana znatno pala. A pala je i podrška birača CDU-u. Profitirali su desni populisti okupljeni u Alternativi za Njemačku (AfD). Merkel mora nešto poduzeti. Na nedavno održanoj konferenciji za novinare je najavila paket mjera za unutarnju sigurnost koji je potom detaljnije predstavio njemački ministar unutarnjih poslova. Sada je potrebno pripremiti određene zakone i dogovoriti ih s koalicijskim partnerom SPD-om.

S temom „unutarnja sigurnost“ želi se vratiti izgubljeno povjerenje birača. Sve u svemu, Angela Merkel se polako mora izjasniti o tome hoće li se uopće ponovo kandidirati za kancelarsku dužnost.