Što Ukrajina očekuje od NATO-a?
4. rujna 2014
Na summitu NATO-a u Newportu po abecednom redu bit će određeno tko gdje sjedi i zato će ukrajinski predsjednik Petro Porošenko prvoga dana sastanka sjediti točno između američkog predsjednika Baracka Obame i britanskog premijera Davida Cameruna. Upravo SAD i Velika Britanija su prije 20 godina dale vladi u Kijevu pismena sigurnosna jamstva. Na teritoriju Ukrajine se tada nalazio treći po veličini nuklearni arsenal na svijetu kojeg se ona odrekla. I Rusija je 1994. u Budimpešti potpisala Memorandum o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, ali se više ne smatra obveznom da ga se pridržava. Bilo da je riječ o pripajanju Krima Rusiji ili ratu protiv separatista na istoku zemlje, Ukrajina sada tvrdi kako se nalazi u neobjavljenom ratu s Rusijom, pa zato traži pomoć zapadnih sila.
Sve glasniji pozivi za pomoć iz Kijeva
Od ožujka Kijev i od NATO-a traži pomoć. Do sada nije puno dobio. Savez je poslao u Ukrajinu skupinu civilnih savjetnika. Njihova zadaća je bila pomoći poboljšati zaštitu ukrajinskih nuklearnih elektrana od oružanih borbi; "vojnu pomoć - nismo tražili", rekao je tadašnji prijelazni ministar vanjskih poslova Andrij Deščitsja.
No, što dulje traju borbe na istoku Ukrajine, to su glasniji i pozivi za pomoć iz Kijeva. NATO je u lipnju na njih reagirao otvaranjem Fonda za modernizaciju ukrajinske vojske. Prema navodima Saveza, cijena tih projekata je oko 14 milijuna eura. Novac će biti na raspolaganju tijekom iduće godine dvije do tri godine i bit će uložen u razvoj zapovjednih struktura, logistike i računalne zaštite.
Sadašnji ministar vanjskih poslova Pavel Klimkin, sredinom kolovoza je u jednom razgovoru za njemački radio Deutschlandfunk prvi put zatražio i vojnu pomoć NATO-a. Savez je reagirao suzdržano. Glavni tajnik Anders Fogh Rasmussen rekao je kako organizacija ne može pružiti Ukrajini vojnu pomoć i da je to stvar pojedinih država.
Nade u SAD i zemlje Istočne Europe
Sada će na summitu u Wales-u biti donesena odluka o tome što NATO zaista može učiniti za Ukrajinu. Predsjednik Petro Porošenko je izjavio kako njegovoj zemlji nisu potrebni strani vojnici, već informacije zapadnih tajnih službi kao i oružje koje nije smrtonosno.
Valentin Badrak, direktor kijevskog centra za vojne studije, smatra, međutim, da je Ukrajini potrebno upravo teško oružje iz inozemstva. "Ukrajinska vojska nije modernizirana već 23 godine", rekao je ovaj stručnjak za DW: "u prvom redu su nam potrebne vođene protutenkovske rakete i bespilotne letjelice, zatim helikopteri i jači sustavi protuzračne obrane". Badrak sadašnju situaciju smatra "kritičnom" i tvrdi da se Ukrajina nalazi u ratu s Rusijom, pri čemu je ukrajinska vojska mnogo slabija; "bez pomoći Zapada, situacija bi mogla otići tako daleko da Ukrajina više ne bude na karti kao nezavisna država."
Badrak kritizira i Zapad zbog sporog reagiranja, a od NATO summita ne očekuje puno: "Ne vidim mogućnost za donošenje dalekosežnih odluka", kaže on, dodajući da bolje šanse za vojno opremanje Ukrajine vidi u posjetu ukrajinskog predsjednika SAD-u planiranom za sredinu rujna. On poručuje da bi prije toga i istočnoeuropske zemlje poput Poljske i Rumunjske mogle Ukrajini isporučiti oružje iz vremena Sovjetskog Saveza, kako bi nakon toga i same dobile od SAD-a novo i moderno oružje.
Odustaje se od neutralnog statusa
Mnogi analitičari u Kijevu smatraju da pomoć Ukrajini od strane NATO-a ograničavaju dva faktora. Prvo, Zapadni savez se trudi ne provocirati previše Rusiju. Drugi faktor je činjenica da Ukrajina nije članica NATO-a pa zbog toga nema pravo na vojnu pomoć 28 zemalja-članica te ogranizacije.
Ukrajina je još prije deset godina izrazila želju za pristupanjem NATO-u na summitu u Bukureštu, ali tadašnjem predsjedniku Viktoru Juščenku je ipak poručeno kako će se morati strpiti. NATO je odlučio razmotriti primanje Ukrajine, no konkretni datumi nisu se spominjali. Juščenkov nasljednik Viktor Janukovič je zatim definitivno zaustavio prozapadnu orjentaciju države. Sada novi predsjednik Porošenko želi što bržu euroatlantsku integraciju - vlada želi donijeti zakon kojim se odustaje od dosadašnjeg neutralnog statusa zemlje. Približavanje NATO-u u međuvremenu ima sve veću podršku građana. Gotovo polovina (47%) Ukrajinaca u svibanjskoj anketi zagovara članstvo zemlje u NATO-u. 36 % bilo je protiv. Još u travnju bilo je obratno.