Što zapravo želi ukrajinska oporba?

"Koliko će dugo trajati prosvjedi u Kijevu isključivo ovisi od ponašanja vlasti", odlučan je parlamentarni zastupnik oporbene stranke UDAR Rostislav Pavlenko. I zaista su svi dosadašnji pokušaji vlasti da silom razbiju masovne prosvjede na glavnom kijevskom trgu Majdanu, propali. Prosvjednici još uvijek svakodnevno pjevaju, mole se, grade barikade. Ukoliko je predsjednik Viktor Janukovič, protiv kojeg su dobrim dijelom i usmjereni prosvjedi, računao s tim da će lako obeshrabriti prosvjednike, računica mu je, a to je najkasnije postalo vidljivo nakon neuspjele akcije specijalaca da potjeraju okupljene, propala.

Oporba zna što želi

Ono što je krajem studenog započelo kao prosvjed protiv odluke ukrajinske vlade da se odustane od potpisivanja ugovora o pridruživanju i stabilnosti s Europskom unijom pretvorilo se u međuvremenu u opći protest protiv vlade premijera Mikole Azarova i predsjednika Viktora Janukoviča. Mnogi Ukrajinici nisu samo razočarani činjenicom da je vodstvo zemlje popustilo pritisku Moskve, nego uopće radom i stilom vladanja aktualne Vlade. Da je zamrzavanje odnosa s Europskom unijom samo povod za prosvjede protiv vlasti uvjeren je i Cornelius Ochmann, član predsjedništva Zaklade za poljsko-njemačku suradnju. "Civilno društvo u Ukrajini je mnogo razvijenije nego što mi to mislimo. Narodu je pun 'kufer' predsjednika i sada koriste priliku da svom nezadovoljstvu daju oduška", kaže Ochmann. Prosvjede u središtu Kijeva organizira "Povjerenstvo nacionalnog otpora" u čijem radu osim UDAR-a, na čijem čelu se nalazi međunarodno poznati boksač Vitalij Kličko, sudjeluju i "Slobodarska stranka" i stranka Julije Timošenko "Domovina".

Pritisak bez nasilja

Prosvjednici se nadaju da će čitava ova politička akcija završiti mirno. "Mi ćemo toliko dugo vršiti pritisak na vladu dok se situacija ne riješi civilizirano", kaže Rostislav Pavlenko iz UDAR-a. Ukrajinska oporba, koja je već jednom svrgnula sadašnjeg predsjednika Janukoviča, ima iskustva u mirnom postizanju svojih zahtjeva. "Mi smo mnogo toga naučili i ponovno ćemo posegnuti za tim rješenjima ali će ona sva biti bez upotrebe sile", objašnjava Pavlenko. Jedan od instrumenata prosvjeda je i dovođenje poznatih osoba na pozornicu koju je na Majdanu sagradila oporba. Redovit gost ovdje je, između ostalih, i popularna pjevačica Ruslana koja je 2004. pobijedila na Natjecanju za pjesmu Eurovizije. Na glavnom kijevskom trgu se redovito prikazuju i filmovi.

Sve opcije otvorene

Marina Davidčik iz Njemačkog društva za vanjsku politiku iz Berlina smatra da su izdržljivost i potencijal ukrajinske oporbe podcijenili svi: od Kijeva preko Moskve pa do Bruxellesa. Ona smatra da je vlada u Kijevu toliko dugo igrala na kartu Bruxellesa dok god joj je to odgovaralo na unutarnjopolitičkom planu. "No s druge strane EU je Ukrajini doduše slao pozitivne signale ali ne i konkretne strategije ili instrumente za rješavanje akutnih problema koji muče ukrajinsko društvo", zaključuje Davidčik. Serhij Taran iz Međunarodnog instituta za demokraciju smatra da je oporba itekako u stanju sadašnju vlast natjerati na ustupke. "Narančasta revolucija prije devet godina je bila mnogo manje radikalna nego današnji prosvjednici", smatra Taran koji vjeruje da bi se prosvjedi s glavnog trga mogli premjestiti i u blizinu predsjedničke palače na rubu Kijeva. Taran vjeruje da prosvjedi već i sad skrbe za "tektonske promjene" u ukrajinskoj politici. Moćni oligarsi, koji su dosad podržavali Janukoviča, polako shvaćaju da njihov štićenik gubi vlast i utjecaj. Taj proces potkopava stabilnost Vlade što bi, kako vjeruje Taran, moglo na kraju dovesti do promjene vlasti u Ukrajini.