12. summit predsjednika srednje i jugoistočne Europe

Zagrebačko okupljanje 16 predsjednika srednjoeuropskih država na 12. summitu iznjedrilo je jasno opredjeljenje članica Europske unije za nastavkom procesa integracije. Ili, kako je to sažeo domaćin, hrvatski predsjednik Stipe Mesić : "Ovaj susret Srednjoeuropskih predsjednika poslao je jednodušnu poruku podrške projektu europskog ujedinjavanja. Isto tako, poslali smo i poruku nedvojbene podrške nastavljanju procesa ujedinjavanja.". Summiti srednjoeuropskih predsjednika i za Hrvatsku i za predsjednika Mesića imaju simbolično značenje. Sudjelujući na skupu predsjednika država srednje Europe 2000. u Budimpešti, samo dva mjeseca nakon što je postao hrvatskim predsjednikom, Mesić je dodatno naznačio kraj međunarodne izolacije Hrvatske devedesetih godina. Do tada Hrvatska, naime, nije sudjelovala na takvim okupljanjima jer je pokojni predsjednik Franjo Tuđman, premda je uvijek tvrdio da je Hrvatska srednjoeuropska a ne balkanska zemlja, odbio sudjelovati u radu summita.

Globalizacijski aspekti

Zamisao o redovitom godišnjem druženju predsjednika srednje Europe, kako bi se stvarala povoljnija međunarodna klima za djelovanje vlada, inaugirirao je bivši češki predsjednik Vaclav Havel 1994. godine. Srednjoeuropski summit prerastao je imaginarne granice srednje Europe, pa na njemu, primjerice, od 1998. sudjeluju i predsjednici Rumunjske i Bugarske, a od 2000. i cijele bivše Jugoslavije. Ovogodišnji summit obilježila je potpora Hrvatskoj u procesu pregovora za euro-integriranje ali i slanje jasnog signala ostalim zemljama regije u njihovim proeuropskim aspiracijama. Jer, kako je naglasio premijer Ivo Sanader, globalizacija je nezaustavljiv proces : "Povezana Europa, utemeljena na istim vrijednostima i standardima jedini je pravi odgovor i na globalizaciju s kojom se suočavamo. Svjesni sveobuhvatnosti i golemih razmjera globalizacijskih procesa, moramo biti svjesni i moramo to znati reći našim građanima da nitko ne može ostati ni opstati sam i izdvojen. Izbor otklona je izbor izolacije. A izolacija nije put napretka."Za pojedine komentatore summit je bio pomalo "dosadnjikav", za neke analitičare "skup i nepotreban skup jer Srednja Europa je dragovoljno pristala biti monetom za razdruživanje sfere utjecaja Washingtona i Moskve, kako prije tako i danas", da bi i najzagriženiji kritičari ipak morali priznati kako će summit, ako ništa drugo, pripomoći daljnjoj međunarodnoj afirmaciji Hrvatske.

Europski gospodarstvenici također na summitu

Hrvatski predsjednik svojim je kolegama, uz ostalo, za raspravu ponudio kritički osvrt na neoliberalni kapitalizam: "Nije i neće biti dovoljno ograničiti se na nepoštivanje proroka globalizacije. Neobuzdani kapitalizam koji je sam sebi postao svrhom, koji se razvija samo i jedino u korist kapitala ali na štetu socijale i, slijedom toga, na štetu građana - gubi podršku." Na Mesićeve kritike i upozorenja ostalih predsjednika kako se mora ublažiti jaz između pojedinih dijelova Europe, napose u odnosu na one države koje tek čekaju na članstvo u Uniji, predstavnici 20-tak najvećih kompanija u Europi poručili su kako su oni i dosad a činit će to i ubuduće, zagovarali liberalizam s ljudskim likom. Možda je najzanimljivija vijest sa summita sastanak srednjoeuropskih predsjednika s predstavnicima europskih kompanija čiji godišnji promet premašuje 400 milijardi eura i koje zapošljavaju milijun i 600 tisuća radnika. Za Hrvatsku je dolazak predstavnika krupnog biznisa iz Njemačke, Austrije, Francuske, Italije značajan i zbog ocjene da ju upravo oni vide kao poslovno središte ovog dijela Europe. Predsjednik Daimler Chryslera Klaus Mangold naglasio je kako je ekonomska integracije Hrvatske iznimno važna: "Došli smo do zaključka kako se Hrvatska vrlo pozitivno razvija te se stoga kao europski gospodarstvenici zalažemo da Hrvatska, što je prije moguće, postane članicom Europske unije."

Loša organizacija?

Sastanak 16 predsjednika srednjoeuropskih država prošao je bez ijednog sigurnosnog incidenta, ali uz žestoku ljutnju građana zbog prometnog kolapsa u Zagrebu, prvog dana skupa: "Čekamo svi tu. Ljuti smo svi. Pa kako ne bih bio ljut. Blokirano je sve od Velike Gorice ko zna do kada. Pogledajte koliko vremena tu stojimo. Kolona na svim semaforima. Zbog koga? Plaćamo za to! Zašto?". Na dvodnevnom summitu nisu iznjedrene formule za razradu ideje čelnika Unije, ali je ponovljena želja za proširenjem i produbljenjem europskih veza te spremnost balkanskih zemalja da bez mirisa baruta riješe pitanja poput nadogradnje Daytonskog sporazuma, samostalnosti Kosova i inih još otvorenih pitanja. Ostvare li se te poruke 12. summita, predsjednici srednjoeuropskih zemalja i građani Europe zagrebački će skup moći pamtiti po konačnom smirivanju balkanskog bureta.