20 godina Facebooka - nade, hajke, trgovina podatcima

Facebook slavi 20 godina postojanja. To je najveća svjetska društvena mreža. Više od tri milijarde ljudi je aktivno na ovoj stranici barem jednom mjesečno. Dakle, više od trećine svjetske populacije. Ovo je priča o uspjehu. Ali, osnivaču Facebooka Marku Zuckerberg je slavlje pomračeno. Samo nekoliko dana prije godišnjice, on je suočen s drastičnom kritikom na saslušanju u američkom Senatu. "Krv je na vašim rukama", vikao je republikanski senator Lindsey Graham Zuckerbergu."Imate proizvod koji ubija ljude."

Tema saslušanja: Nedostatak zaštite djece i mladih na velikim internet platformama. "Vaše dizajnerske odluke, propusti u odgovarajućem ulaganju u sigurnost, Vaša stalna težnja ka profitu umjesto osnovne sigurnosti dovode našu djecu i unuke u opasnost", rekao je demokrat Dick Durbin, vođa većine u Senatu SAD-a.

O opasnosti društvenih medija se sada naširoko raspravlja. U Sjedinjenim Američkim Državama smatraju ih suodgovornim za krizu mentalnog zdravlja mladih. Vivek Murthy, direktor javne zdravstvene službe, objavio je u svibnju 2023. posebnu preporuku za društvene mreže. On upozorava kako postoji "mnogo znakova koji ukazuju da društvene mreže mogu ozbiljno narušiti mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih".

Njemački psiholog i istraživač rizika Gerd Gigerenzer potvrđuje to u razgovoru za DW. "Neke studije pokazuju da su među mladima porasli osjećaj neizvjesnosti, nedostatak samopoštovanja, depresija i čak misli o samoubistvu", ističe Gigerenzer.

Među tim znakovima u SAD-u može se, na primjer, ubrojati porast stope samoubistava među osobama u dobi od 10 do 25 godina. U proteklih dvadeset godina, od 2011. do 2021. godine, ta je stopa povećana za 60 posto.

U početku bjaše optimizam

Facebook je počeo prilično bezopasno. Kao društvena mreža gdje ste brzo mogli pronaći školske prijatelje, dijeliti svoje fotografije s odmora i biti u toku s onim šta vaš krug prijatelja i poznanika trenutno radi. "Na početku se Facebook nadao da će povezivanjem ljudi učiniti svijet boljim", prisjeća se berlinski medijski stručnjak Martin Emmer početaka Facebooka.

Zadovoljstvo drevne ljudske potrebe

Kao na primjer, kod promjena u arapskom svijetu tijekom arapskog proljeća 2011. godine koje su u početku bile obilježene velikim nadama. Zbog uloge mreže u organizaciji demonstracija i otpora, ponekad su ih nazivali "Facebook-revolucijama".

Ova mreža je, posebno u tandemu s brzim razvojem pametnih telefona, pružala na najvišem tehničkom nivou zadovoljenje jedne drevne ljudske potrebe. "Čovjek je društveno biće", objašnjava Emmer. "I tako su te platforme stvorile nešto što nijedan drugi medij prije toga nije".

Između osnaživanja i nemoći

Međutim, pružanje infrastrukture za povezivanje, koliko god to izgledalo „zabadava" ima svoju cijenu. A korisnici plaćaju dvostruko: svojim podacima i svojom pažnjom. Pažnja je rijetka roba. Oglašivači rado za nju plaćaju. Posebno ako se poruke mogu dovesti do potencijalnih kupaca zahvaljujući preciznim profilima ličnosti. Zbog toga operateri platformi prikupljaju što više podataka od svojih korisnika, a svaki "lajk" im pruža još jedan podatak. S detaljnim znanjem o interesima, sklonostima i antipatijama korisnika, za njih se prave takvi sadržaji koji ih zadržavaju na platformi što je duže moguće.

Kako ti sadržaji djeluju na pojedince i društvo, platforme su dugo ignorirale. Rastuća polarizacija društva, sve surovija politička rasprava, širenje najluđih teorija zavjere - sve se to dovodi u vezu s Facebookom i sličnim platformama.

Psiholog Gigerenzer usporeuje mreže s kafićem u kojem besplatno dobijate kavu. "Svi odlaze tamo, sreću svoje prijatelje, a ne moraju ništa plaćati. Ali: u stolovima su bubice za prisluškivanje, a na zidovima video kamere koje sve snimaju i informacije zatim proslijeđuju trećim licima. Kafić je takođe pun onih koji vas stalno nešto prekidaju i nude vam posebno za vas prilagođenu robu." Pravi korisnici, objašnjava Gigerenzer, nisu oni koji piju kavu. Ne, to su ovi koji vas prekidaju i koji vam plaćaju piće.

A oni mogu imati i političke interese. 2016. godine su, na primjer, počeleoptužbe protiv Rusije da je koristila Facebook kako bi utjecala na ishod predsjedničkih izbora. Dvije godine kasnije, Facebook je bio umiješan u skandal oko Cambridge Analytice: Kompanija je, uglavnom bez znanja svojih korisnika, analizirala podatke s oko 50 milijuna Facebook profila. I tijekom američkih izbora 2020. godine, "Stop the Steal" grupa na Facebooku je igrala ključnu ulogu u legendi koju je Donald Trump širio o ukradenim izborima.

Superizborna 2024.

2024. je ponovno izborna godina, čak superizborna. Građani u zemljama u kojima živi više od pola svjetske populacije izlaze na birališta. Na primjer, u Indiji i Indoneziji, Pakistanu i Rusiji, te u SAD-u. Američki informatičar i kritičar društvenih medija Jaron Lanier je zabrinut: "Bit će sve više teških laži pomoću umjetne inteligencije i drugih novih primjenjenih tehnologija za manipulaciju ljudima. I mislim da mnogi ljudi neće biti na to pripremljeni", kazao je u intervjuu za DW.

Politika reagira

Politika se izgleda osvijestila i pokušava sustići tehnološke divove. 2022. godine Europska unija donijela je Zakon o digitalnim uslugama. Cilj je da se ilegalni sadržaji brže uklanjaju, poput govora mržnje. Istovremeno, trebao bi bolje zaštititi osnovna prava korisnika - uključujući slobodu govora.

Osim toga bi istraživači trebali konačno dobiti pristup podacima internet divova. Berlinski istraživač društvenih mreža Philipp Lorenz-Spreen se raduje: "Nešto se događa na polju transparentnosti, konačno možemo malo otvoriti tu crnu kutiju i vidjeti kako ta mašinerija funkcionira."

Kako god bilo, one su visoko profitabilne. Matična kompanija Facebooka, Meta, kojoj pripadaju i Instagram i WhatsApp, zaradila je toliko novca od oglašavanja u posljednjem kvartalu 2023. godine da je odlučila povodom 20. godišnjice prvi put isplatiti dividende svojim dioničarima. Barem će oni imati razloga za slavlje.