20 godina nakon SFRJ – gdje su zemlje regije na putu u EU?

"Prijatelji Europe", jedan od vodećih instituta u Bruxellesu, svake godine poziva na skup o zemljama jugoistočne Europe na kojem prostor za svoj doprinos javnoj raspravi imaju kako predstavnici zemalja regije tako i europskih institucija. Tako je bilo i ove godine. Bila je to prilika da zemlje regije preko svojih političara i dužnosnika predstave što su postigle u posljednjih 20 godina. 

Ove godine na konferenciji se propitivala i spremnost Europske unije da nastavi s proširenjem te da, nakon što će uskoro primiti Hrvatsku u članstvo, nastavi s procesom proširenja.

Hrvatska ulazi u drukčiju EU

Boris Vujčić, koji je kao zamjenik glavnog pregovarača pristupnih pregovora i kao viceguvermer Narodne banke Hrvatske bio jedini hrvatski predstavnik na skupu, istaknuo je kako je Europska unija danas drukčija od one koja je postojala kada je Hrvatska počela pristupne pregovore. Stoga je i precepcija EU-a drukčija danas nego prije deset godina. Nakon procesa pregovora lekciju su naučili svi, smatra Vujčić, i Hrvatska i EU, a za nadati se da će lekciju naučiti i sve one zemlje koje još žele u EU. Vujčić smatra da postoji i lekcija i za novu vladu u Hrvatskoj. Vremena su ozbiljna, a na novoj vladi je da stvori brza rješenja i kreira okolinu koja je prijateljska prema poslovanju i ulaganjima. Hrvatska mora nastaviti i ubrzati svoje strukturne reforme, a najbolji je primjer za to Njemačka, kojoj su se prije deset godina svi smijali, a danas je jedna od rijetkih zemalja koja ubire plodove svojih reformi.

Na konferenciji je sudjelovao kratko i povjerenik za proširenje Štefan Füle koji je priopćio kako je poslao pismo svim ministrima vanjskih poslova zemalja članica tražeći da podrže preporuku Komisije da se odredi datum za početak pregovora s Crnom Gorom. Füle je najavio da će slično pismo poslati oko Srbije za koju traži odobravanje kandidatskog statusa.

Hoće li članice EU-a podržati Crnu Goru i Srbiju?

Sudionici konferencije, a to su bili ministri, članovi predsjedništva zemalja regije, zastupnici u Europskom parlamentu ili visoki službenici u Europskoj komisiji, naglasili su kako se sve manje zemalja zalaže za nastavak proširenja koje je jedno od najuspješnijih strategija Europske unije u povijesti. Samo nekoliko dana prije odluke ministara vanjskih poslova i summita Europske unije 9.12. još uvijek nije jasno hoće li sve članice Unije podržati preporuke Bruxellesa glede datuma za početak pregovora s Crnom Gorom i statusa kandidata Srbije. Njemačka zastupnica Doris Pack nije bila baš optimistična oko toga kao neki drugi sudionici skupa.

Krizu eurozone koja pogađa i zemlje regije, gdje neke koriste i euro kao valutu, dio sudionika je prepoznao kao priliku za još veći angažman i ulaganje napora u reforme, a na pitanje može li doći do raspada eura, svi su se složili da do toga neće doći, jer bi to bilo preskupo. Na skupu je bila očita i razlika u prezentaciji Hrvatske i ostalih zemalja regije. Dok je hrvatski predstavnik imao jasne predodžbe i planove što još Hrvatska treba promijeniti i popraviti uz sve do sada učinjeno, većina predstavnika ostalih zemalja regije bavila se prošlošću i konstatirala kako su te zemlje takve i da ih Europa treba primiti kakve jesu. Europskom jugoistoku, nakon što je Slovenija već sedam godina dio Europske unije, a sada to uskoro postaje i Hrvatska, prijeti još veće produbljivanje jaza razlika na političkom, gospodarskom i socijalnom planu.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednica: D. Dragojević