2008. – godina integracije u Njemačkoj

Tjednima je uoči nedavnih pokrajinskih izbora u Hessenu konzervativni premijer Roland Koch zahtijevao oštrije kazne za maloljetničko nasilje i kriminal – poglavito ako su počinitelji stranoga porijekla. Zaoštrena politička kampanja nije bila korisna za integraciju doseljenika u njemačko društvo, sa žaljenjem je ustvrdila nadležna vladina povjerenica Maria Böhmer (CDU) nakon jučerašnjeg (30.1) sastanka s predstavnicima brojnih doseljeničkih udruga i organizacija u Uredu kancelarke u Berlinu. Utoliko je veće bilo njezino zadovoljstvo svime što je dosad učinjeno u provedbi Nacionalnoga integracijskog plana.

Najbolji recept protiv mladenačkog nasilja

Ne samo vladine inicijative nego i niz projekata na koje su se doseljeničke organizacije same obvezale kao doprinos ljetos usvojenome Nacionalnome integracijskom planu već sada pokazuju: 2008. će biti godina integracije u Njemačkoj, ustvrdila je Maria Böhmer: "Iskustva predstavnika doseljeničkih organizacija jasno pokazuju da smo u zemlji uspjeli pobuditi raspoloženje i volju za integracijom i da sada valja uperiti pogled u budućnost."

Na doprinos provedbi oko 400 planiranih mjera još jače treba potaknuti sve strukture društva: od politike i privrede do civilnih udruga i obitelji. Težište ostaje na stjecanju jezičnih znanja i radne kvalifikacije. "Time djelujemo preventivno, otvarajući mladim ljudima perspektive za budućnost", poručuje vladina povjerenica za doseljenike i integraciju stranaca u Njemačkoj. To je, kaže, najbolji recept za suzbijanje mladenačkog nasilja i kriminala.

Zajednička borbena linija za budućnost

"Njemačka pokazuje da se može i drugačije", uvjerena je i aktivistica udruge za pomoć ženama iz Afrike Virginia Wangare-Greiner: "Godinama smo čekali na znak dobrodošlice. On je došao lani, kada je kancelarka priznala da je Njemačka doseljenička zemlja. To nam je pokazalo da su vrata otvorena za mnoge migrante i njihov društveni angažman."

Pa ipak, neke udruge – nezadovoljne politikom vlade prema migrantima – i dalje bojkotiraju provedbu Nacionalnoga integracijskog plana. Pred državom je, dakle, još mnogo posla, ali i pred njezinim stanovnicima od kojih u međuvremenu svaki peti ima strane korijene. "Postoji zajednička borbena linija: ona za budućnost", poantirano je zaključio izaslanik turske zajednice Yaşar Bilgin.