2011. - godina završetka pregovora Hrvatske o članstvu u EU-u

Za Hrvatsku 2011. bi trebala biti jedna od najvažnijih godina od osamostaljenja. Nakon 2009.godine kada je postala članica NATO saveza, u prošloj je godini ostvarila najveći napredak u pregovorima otvorivši sva preostala poglavlja - ukupno je otvorila šest i zatvorila deset poglavlja. Utoliko bi ova 2011. trebala biti godina završetka pregovora, uz zatvaranje još sedam poglavlja.

„Godina 2011. bit će uspješna kada se završe pregovori. Uvijek je moguće da se dogode neugodna iznenađenja. Znamo da je u Sloveniji, hrvatskom susjedu i zemlji koja je možda odlučujuća u rješavanju nekih pitanja, političko stanje vrlo krhko“, upozorava Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu.

Europska komisija promatra ispunjavanje mjerila

Europska komisija u svojem izvješću o napretku Hrvatske od studenog 2010.godine navela je područja u kojima od Hrvatske traži jasan napredak. To su prije svega neovisnost pravosuđa, procesuiranje ratnih zločina i borba protiv korupcije. „Promatramo i procijenjujemo budući napredak Hrvatske i namjeravamo predstaviti izvješće sredinom ožujka, 2011“, poručuje Fuleova glasnogovornica Natasha Butler.

U ožujku će se znati kakvo je Komisijino izvješće vezano uz poglavlje Pravosuđe i temeljna prava i ako ono bude bilo pozitivno, najvjerojatnije više neće biti prepreka za završetak pregovora. Europska unija je u proteklom razdoblju pretrpjela mnoge udarce i poraze pa bi završetak pregovora s Hrvatskom, unatoč zamoru od proširenja, ipak predstavljao uspjeh i za Uniju. Na trenutak, početkom godine, učinilo se da bi Hrvatska mogla biti ponovno taoc ucjene jedne članice. Ovoga puta je Rumunjska svojim najavama uzbudila Zagreb i Bruxelles da će blokirati Hrvatsku ako Rumunjska ne bude primljena u schengenski prostor. No te prijetnje ubrzo je demantirao sami rumunjski vrh, ali i ta epizoda ponovno je pokazala, da put do članstva u EU ne ovisi uvijek samo o pristupajućoj zemlji.

Hrvatski proces pristupanja EU traje 20 godina

„Hrvatski proces pristupanja traje 20 godina, sam postupak prilagodbe traje punih 10 godina, a proces pregovora ušao je u šestu godinu. Utoliko mislim da je bitno reći da ovako dugačko pregovaranje teško da je koja zemlja imala i da se sigurno može pokazati evidencija rezultata. Hrvatska tu evidenciju rezultata već sada ima i da se s Hrvatskom pregovaralo na stari način, zapravo bi već zaključila sve pregovore“, objašnjava Marija Pejčinović-Burić, predsjednica zajedničkog međuparlamentarnog odbora Hrvatska – Europska unija.

Ne samo Hrvatska, već i Mađarska se iskreno nada da će Hrvatska zatvoriti sva poglavlja do sredine 2011.godine te da bi Europsko vijeće na svojem lipanjskom sastanku na vrhu, moglo donijeti odluku o datumu ulaska Hrvatske u EU, najvjerojatnije početkom 2013.godine. Mađarska je treće predsjedništvo Europske unije koje se nada da će završiti pristupne pregovore s Hrvatskom. Prvo, prije godinu dana to najavili Španjolci, zatim šest mjeseci kasnije Belgijanci, a sada i Mađari planiraju završetak pregovora s Hrvatskom do kraja svojeg rotirajućeg Predsjedništva Unijom u lipnju 2011.godine.

Smanjene mađarske ambicije oko Hrvatske

„Oko Hrvatske smanjile su se mađarske prvobitne ambicije“, priznao je i šef mađarske diplomacije Janos Martonyi. Samo još prije nekoliko mjeseci ambicije vlade u Budimpešti bile su potpisati Pristupni ugovor s Hrvatskom tijekom predsjedništva i to po mogućnosti u Mađarskoj i to u dvorcu Gödöllöu, kojeg je prije dva stoljeća godina izgradio hrvatski grof Grasalković i u kojem je austrijska carica i mađarska kraljica Elisabeth, poznatija kao Sissi provela 2.000 noći.

Vodstvo u Budimpešti je shvatilo da nije moguće potpisivanje pristuponog sporazuma s Hrvatskom pa bi Mađarska bila već sretna da s Hrvatskom završi pristupne pregovore. Za kašnjenja planova hrvatskog članstva u EU šef mađarske diplomacije nikoga ne optužuje. Priznao je da je posao složen, da ovisi ne samo o Hrvatskoj već i o članicama EU-a. No jedno je sigurno, uistinu se može očekivati da će Mađarska zaista učiniti sve kako bi se ubrzali pregovori i završili do zacrtanih rokova.

Rokovi i etape Hrvatske do članstva u EU

A rokovi izgledaju ovako: u siječnju 2011. vodi se rasprava o izvješću o Hrvatskoj u Europskom parlamentu, a u veljači se. U ožujku se očekuje izvješće Europske komisije o ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava. U travnju bi se održala jedna a 21. lipnja druga i posljednja Međuvladina konferencija na kojoj bi Hrvatska zatvorila sva preostala poglavlja.

Na sastanku na vrhu Europske unije 23. i 24.lipnja EU bi objavio završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom. U srpnju Europski parlament prihvaća Rezoluciju o završetku pregovora s Hrvatskom i ubrzavanju procesa ratifikacije kao i konsent o Pristupnom sprorazumu s Hrvatskom. U rujnu ili listopadu Hrvatska potpisuje Pristupni sporazum, a referendum slijedi najkasnije 30 dana nakon toga. To zatim čini i Europski parlament i time potiče sve članice EU-a da što prije potpišu pristupni sporazum. Od jeseni 2011. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu sjede kao promatrači. 2012. godina je godina ratifikacije Pristupnog sporazuma s Hrvatskom u 27 zemalja članica. Ako taj proces, koji bi mogao biti gotov do kraja 2012.godine, ide glatko, Hrvatska bi 1.1.2013. mogla postati 28.članica Europske unije.

Članstvo u EU jedno, a ulazak u eurozonu drugo pitanje

U Bruxellesu s velikim zanimanjem prate nepovjerenje prema euru koje se osjeća u Hrvatskoj. „To su dvije stvari, ako želite postati članica EU-a tada se mora jednoga dana postati i članica zone eura, ali nije određeno kada. Upitno je da li trenutno i same članice eurozone žele proširiti broj zemalja s eurom kao platežnim sredstvom.."

Za Hrvatsku se ne postavlja sada pitanje, da li treba ući u eurozonu, već u članstvo EU-a, Do trenutka kada će se postaviti pitanje, da li da se Hrvatska odrekne svoje kune i prihvati euro, problemi eura trebali bi biti daleka prošlost“, kaže politički analitičar Janis Emmanouilidis iz briselskog Centra za europsku politiku (EPC), dodajući da ako se do ulaska Hrvatske u eurozonu ne riješe problemi eura, tada će EU i euro izgubiti na utjecaju u svijetu. To bio bilo loše i za Europsku uniju i za Hrvatsku, smatra Emmanouilidis.

Kriza eura u EU – euroskepticizam u Hrvatskoj

I na kraju, postavlja se pitanje, mogu li kriza eura u EU i euroskepticizam u Hrvatskoj, predstavljati opasnost za predstojeći referendum u Hrvatskoj o članstvu.

Izvjestitelj za Hrvatsku Swoboda odgovara: „Naravno da trenutno stanje u EU nije najbolja preporuka za članstvo u EU, a s druge strane vidjeli smo da se razvoj eura nastavlja ulaskom Estonije u eurozonu“. Swoboda smatra da je možda upravo ulazakl Estonije u eurozonu vrlo jasno opredijeljenje za Europu i euro, jer, „kada se ulazi u eurozonu i u teškim vremenima to pokazuje da će Europa ipak prebroditi poteškoće“, kaže Swoboda i zaključuje: „Pred nama još nekoliko teških mjeseci, ali za vrijeme referenduma u Hrvatskoj, nadam se da ćemo vidjeti svjetlo na horizontu“.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić