23 države na cilju: Izdaci za obranu članica NATO-a porasli

Njemačka je NATO-u za tekuću godinu prijavila obrambene izdatke od 90,6 milijardi eura, čime je jasno dostigla cilj Sjeveroatlanskog saveza od dva posto. Prema podacima NATO-a, ova rekordna suma predstavlja udio od 2,12 posto u prognoziranom njemačkom ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP). Ta stopa je sada viša nego što se očekivalo na početku godine.

23 države će dostići cilj

Savezna vlada se, s obzirom na ruski napad na Ukrajinu, odlučila da ove godine po prvi put dostigne cilj NATO-a iz 2014. koji se odnosi na izdatke za obranu. Prema novim brojkama, ove godine će 23 države članice najvjerojatnije dostići ili čak premašiti ovaj cilj. U 2014. samo su SAD, Velika Britanija i Grčka to destigle. Prema podacima NATO-a, prošle godine je jedanaest članica izdvajalo dva posto ili više svog BDP-a za obranu.

Poljska na vrhu - Španija, Slovenija i Luksemburg na dnu

Trenutno vodeće po izdvajanju sredstava za obranu su Poljska - 4,12 posto BDP-a, te Estonija sa 3,43 posto. Obje zemlje su ispred SAD-a, koji bi 2024., prema posljednjim procjenama, trebale dostići 3,38 posto. Hrvatska je još 2022. ostvarila zacrtani cilj: izdvojila je za vojsku više od milijarde i 300 milijuna dolara, što je iznosilo 2,17 posto ukuponog državnog proizvoda.

Na dnu liste su zemlje poput Španjolske, Slovenije i Luxemburga, koje su trenutno ispod 1,3 posto. Za postavljenim ciljem zaostaju i Belgija (1,30 posto), Kanada (1,37 posto), Italija (1,49 posto), te Portugal (1,55 posto). 

Trenutne procjene predviđaju da će 32 države članice NATO ove godine potrošiti oko 1,5 tisuća milijardi dolara (oko 1,4 bilijuna eura) na obranu. Kada se uzmu u obzir inflacija i fluktuacije deviznih kurseva, ovo predstavlja porast od 10,9 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Pri tome, samo europski saveznici i Kanada bilježe rast od 17,9 posto.

Pohvale za „najveći rast izdvajanja za obranu posljednjih desetljeća"

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji se trenutno nalazi u Washingtonu kako bi pripremio NATO samit, pohvalio je ovakav razvoj situacije na sastanku s američkim predsjednikom Joeom Bidenom kao "najveći rast posljednjih desetljeća". Brojke pokazuju da sada i europski saveznici i Kanada preuzimaju svoj dio odgovornosti za zaštitu svih članica NATO saveza.

Biden je govorio o "rekordnim brojkama" saveznika, koji sada dostižu cilj za obrambene izdatke. Njegov mogući izazivač na sljedećim predsjedničkim izborima, bivši američki predsjednik Donald Trump, je tijekom svog mandata neprestano insistirao na većim obrambenim budžetima saveznika.

Saveznici značajno povećavaju izdatke za obranu kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Cilj je kroz značajno jačanje odvraćanja i obranu jasno pokazati Vladimiru Putinu da napad na bilo koju europsku državu u sastavu NATO-a nema nikakve šanse za uspjeh. Na samitu u Washingtonu od 9. do 11. srpnja, saveznici će se obvezati na dodatno povećanje financijsku podršku Ukrajini, rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg brani Trumpa

Uveljači je Trump na predizbornom skupu rekao da ne bi pomogao NATO partnerima u slučaju ruskog napada, ako oni ne budu izdvajali dovoljno za svoju obranu. Umjesto toga, ohrabrio bi Rusiju da "radi šta god želi" s njima. U intervjuu za "Welt" i američke medije, Stoltenberg je branio Trumpa od optužbi da dovodi u pitanje vojni savez. "Donald Trump nije prvenstveno kritizirao NATO. Njegova kritika bila je usmjerena na članice Zapadnog vojnog saveza, koje ne ulažu dovoljno u NATO," rekao je Stoltenberg.