25 članica EU-a prihvatilo fiskalni pakt

Na summitu je dogovoren novi međuvladin ugovor o fiskalnom paktu koji podrazumijeva štrožu proračunsku disciplinu, prema kojoj se države obvezuju na uvođenje kočnice za dugove. Osim toga, sad automatski nastupaju kaznene mjere ako zemlja prekorači granicu proračunskog deficita. Pakt je prihvatilo 25 zemalja, dok je Velika Birtanija protiv, ali i Češka.

Jedna od spornih točaka summita je njemački prijedlog o uvođenju povjerenika za štednju kako bi na taj način Europska unija pronašla nove putove izlaska iz krize. Taj je njemački prijedlog izazvao žestoko protivljenje kao i prijedlog da se grčki proračun stavi pod nadzor. Ideju o povjereniku za štednji podražava Jean-Claude Juncker, šef euroskupine, koji smatra da je ispravno, ako se jedna zemlja trajno ne pridržava dogovora da se u tom slučaju moraju donijeti neke mjere nadzora. Juncker je još dodao da se to odnosi ne samo na Grčku nego na sve države članice. Francuska se protivila nadzoru Grčke.

Nisu se ispunile nade na financijskim tržištima da se ode korak dalje u spašavanju Grčke. Umjesto novih odluka o otpisu dugova, na summitu se rasplamsala rasprava o tome kako bi se Grčku još oštrije kontroliralo kod štednje i reformi. Europska unija namjerava postići sveobuhvatno rješenje za Grčku i to već za deset dana.

Prihvaćen fond za stabilizaciju (ESM)

Tako je za hitno sprječavanje širenja krize dano zeleno svjetlo za novi fond za stabilizaciju eura (ESM). On stupa na snagu već prvog srpnja i ima na raspolaganju pola bilijuna eura, a hoće li taj novac biti dovoljan o tome će se odlučiti u ožujku.

Na summitu je tema bila i gospodarski rast ili kako pokrenuti gospodarski rast. Budući da zemlje eurozone u borbi protiv dužničke krize ne žele samo igrati na kartu stroge štednje, nego žele potaknuti i veći gospodarski rast. Zbog toga je osim pakta o strogoj proračunskoj kontroli na summitu za stolom bila i ideja poticanja zapošljavanja. Među mjerama se spominju poticaji za mala i srednja poduzeća, mjere protiv nezaposlenosti i mjere za bolje funkcioniranje za unutarnje tržište. Na kraju se nametnula i dodatna tema a to je francuska odluka da uvede porez na financijske transakcije. Taj porez unosi i dodatni razdor u uniji jer je oko tog poreza Unija duboko podijeljena.

Na tržištima dionica tečaj je pao, prije svega su izgubile dionice banaka, zbog nesigurnosti o razmjeru sudjelovanja vjerovnika u otpisu grčkih dugova.

Milanovićev susret s novinarima

Nakon neformalnog summita hrvatski premijer Zorana Milanovića sastao se s hrvatskim novinarima.

„Odluka je da je dogovoren tekst ugovora o fiskalnoj stabilnosti i bit će potpisan u ožujku. Hrvatske se taj pakt još ne tiče, ali u buduće da“, rekao je Milanović dodajući da je tu uključen slučaj nepoštivanja obveza, granice za nacionalne dugove i proračunske deficite, sve ono što, kako je rekao hrvatski premijer, Hrvatsku ionako muči i što će morati rješavati.

Na summitu je fiskalni pakt podržalo 25 zemalja eurozone i EU-a, bez Velike Britanije i Češke. Prema riječima Milanovića fiskalni pakt se tiče i Hrvatske u budućnosti. Predsjednik hrvatske vlade je rekao da je na ovom neformalnom sastanku razgovarao o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora. Idući neformalni sastanak na vrhu mogao bi se održati već 8. veljače.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković