Adolf Hitler počasni građanin - neugodno breme prošlosti

Prije nekoliko mjeseci, tijekom sata povijesti u Gimnaziji Siebengebirge (SIBI) u Bad Honnefu, u jednom desetom razredu učenici su došli na ideju da sami pišu povijest. Naime, odlučili su podnijeti zahtjev da se grad od 25.000 stanovnika u blizini Bonna službeno odrekne svog počasnoga građanina - nacističkog diktatora Adolfa Hitlera.

Kathi, Lilly, Ronja, Mia i Selin, pet učenica koje govore u ime razreda, žele dati jasan statement protiv desničarske ideologije zajedno sa svojim učiteljem Thomasom Rottom: „Živimo u ovom gradu pa nas naravno zanima i njegova povijest. Onda smo se zapitali, možemo li iskoristiti svoj utjecaj da promijenimo povijest i ukinemo titulu počasnog građanina Hitleru. Na ideju smo došli preko našeg nastavnika. I onda je svaka od nas poslala mail gradonačelniku."

Njihova inicijativa rezultirala je prijavom koju su na kraju potpisale više od 1.363 osobe - pet posto stanovnika Bad Honnefa, što je broj nužan da Gradsko vijeće mora glasovati o inicijativi. Ogroman uspjeh za učenike. Skupljali su potpise, zvonili na vrata i bavili se edukativnim radom.

Glasnogovornice razreda opisuju svoja iskustva: "Većina ljudi s kojima smo razgovarali nije znala ništa o tome da je Hitler počasni građanin i mnogi su odmah potpisali. Da nam je netko rekao prije godinu dana da ćemo kao mali školski razred postići nešto tako veliko, ne bismo mu vjerovali. Ali, sve je više desničarskih ekstremista u pokretu, posebno na društvenim mrežama, i moramo se boriti protiv toga."

4.000 njemačkih gradova hvalilo se da ima Hitlera za počasnog građanina

Bad Honnef je Adolfa Hitlera proglasio počasnim građaninom 5. travnja 1933. – mjesec dana nakon pobjede Nacionalsocijalističke radničke partije (NSDAP) na izborima. Mali grad je bio jedan od prvih gradova i općina, a do 1934. godine ukupno ih je 4.000 poduzelo taj korak.

Iako je nacističkom diktatoru „titula" počasnoga građanina istekla automatski kada je izvršio samoubojstvo 30. travnja 1945. godine, Bad Honnef to do danas nije službeno učinio. Nastavnik Thomas Rott kaže za DW: „Tijekom našeg istraživanja, pored Hitlerovog pisma zahvalnosti, naišli smo na zapisnik sa sjednice gradskog vijeća iz 1983. Zajednica zelenih glasača je podnijela prijedlog gradskom vijeću Bad Honnefa koji nije stavljen na glasovanje. To je za nas bio poticaj da smo rekli da moramo nastaviti tu inicijativu."

Svojom prijavom učenici su sebi otvorili vrata Gradskog arhiva. Arhivar Jens Kremb pročešljao je dokumente i, iako su Amerikanci spalili mnogo toga kada su zauzeli grad u ožujku 1945. godine, pronašao dokumente kao što je Hitlerovo pismo zahvalnosti. Nakon toga su se predstavnici razreda sastali s gradonačelnikom Ottom Neuhoffom u gradskoj vijećnici.

On je vidno zadovoljan njihovim zalaganjem: „Ponosni smo na učenike, to je sjajna inicijativa. Zato što su i njih naučili da je samoefikasnost u politici moguća. I zato što su naučili, posebno u pogledu pokrajinskih izbora na Istoku (u Tiringiji i Saskoj, op. ur.), da u demokraciji niste žrtva ničega i da se možete uključiti i djelovati."

Distanciranje od počasnoga građanina Hitlera u tri etape

Posljednjih godina mnoge općine su poduzele korak distanciranja od Adolfa Hitlera kao počasnoga građanina – prvenstveno kao signal protiv društvenog i političkog pomicanja udesno. Ovo suočavanje s prošlošću u Njemačkoj odvija se u svojevrsnom "valnom pokretu”, kaže povjesničar Thomas Schlemmer s Minhensko-berlinskog instituta za suvremenu povijest.

Prvi val počinje odmah po završetku Drugog svjetskog rata. Kiel je, na primjer, oduzeo Hitleru titulu počasnoga građanina već u prosincu 1945. godine.

Schlemmer analizira: „Tijekom 1945. i 1946. godine imali smo posla s raskidom s političkim sustavom, što opet ima veze sa saveznicima, ali i sa široko rasprostranjenom potrebom među tadašnjom političkom elitom. To je bilo praćeno preimenovanjem ulica i trgova. Jer, jedva da je postojala općina ili grad bez ulice ili trga Adolfa Hitlera. Ali ovaj anti-nacionalsocijalistički impuls u neposrednom poslijeratnom razdoblju je manje-više brzo zamro u godinama od 1948. do 1950.

Tada će, kaže Schlemmer, doći do preokreta između počinitelja zločina i žrtve u Njemačkoj. Mnogi ljudi odgovorni za nacističke zločine odjednom sebe vide kao nevine zavedenike koje je mala klika nacionalsocijalističkih zločinaca oko Hitlera navela da rade stvari koje zapravo nisu htjeli.

Njemačka će tako pustiti da proces suočavanja s vlastitom prošlošću miruje desetljećima. Formalno pravni odgovor sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća glasi: „Hitlerova titula počasnog građanina je istekla njegovim samoubojstvom, pitanje se više ne postavlja", objašnjava povjesničar. „Ali u isto vrijeme, suočavanje s nacističkom prošlošću dobilo je novi poticaj u siječnju 1979. emitiranjem američke serije Holokaust; to se naziva i novim povijesnim pokretom. Diplomirani povjesničari, ali i mnogi laici kao što su studenti i nastavnici odjednom žele znati „kako je nacistička era protekla kod nas".

Važan simbolički korak kao početak

Upravo u to vrijeme, prije 40 godina, Bad Honnef je napravio prvi neuspješan pokušaj da se distancira od počasnog građanina Adolfa Hitlera. Sada, 91 godinu nakon imenovanja, grad želi konačno okončati ovo neslavno poglavlje. Za povjesničara Thomasa Schlemmera to je zakašnjeli korak s velikom simboličnom vrijednošću – i izraz procesa koji je u tijeku širom Njemačke.

Ali još važnije je ono što iz ovoga proizlazi s pogledom na sadašnjost: „Što je točno tada dovelo do uništenja demokracije? Kakve pouke iz ovoga možemo izvući ako danas ponovo moramo braniti demokraciju?"

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.