AfD - sasvim normalna stranka?

Na izborima za Bundestag 2025. godine Alternativa za Njemačku (AfD) je najjača stranka. Osvojila je 28,4 posto glasova, više nego CDU, stranka kojoj su birači dali 23 posto glasova, a znatno više od SPD-a koji je dobio svega 16,5 posto. Ovako si AfD-ove prve dane na vlasti u svojoj političkoj fikciji zamišlja Justus Bender, novinar lista Frankfurter Allgemeinen Zeitung.

Benderova politička fantazija nudi i sliku prvih dana nakon AfD-ovog formiranja vlade: novi kancelar Andre Poggenburg, koji je u stvarnosti predsjedavajući AfD-a u pokrajini Saska-Anhalt, odmah je krenuo u provedbu programa svoje stranke. Prvo je predvidio smanjenje financijskih sredstava za stranke. Razmatra zabranu islamskih simbola u javnosti. Osim toga ova 'vladajuća' stranka se zalaže za to da narod ima više prava u odlučivanju.

Otprilike tako vladavinu AfD-a, što je u ovom trenutku još uvijek utopija, zamišlja Justus Bender. Ali, ovaj novinar u svojoj knjizi "Što želi AfD?" priznaje da sve može biti i potpuno drugačije.

Strah od "NPD light"

Međutim, politolog iz Dresdena Werner Patzelt sumnja da će se AfD na duže staze predstaviti kao stranka koja je protiv etabliranih političkih sustava i koja je na kursu fundamentalne oporbe. On smatra da time dugoročno ne bi imala uspjeha. Patzelt u razgovoru za DW kaže da AfD može politički preživjeti samo ako dopusti mogućnost suradnje s drugim strankama. "Jedan AfD koji nastupa kao stranka protiv sustava postaje brzo blaža verzija NPD-a i time postaje i beznačajna. Samo AfD koji bi bio prihvatljiv kao koalicijski partner može učiniti više nego obična prosvjedna stranka."

A AfD prosvjed artikulira višestruko, smatra Reiner Becker, politolog sa Sveučilišta u Magdeburgu. Jer stranka se sastoji od više unutrašnjih krila: nacionalno konzervativnog, tržišno liberalnog i desno populističkog krila. "Stranka se tako već danas kreće od političkog centra do krajnje desnice. A biračko tijelo je još uvijek strpljivo zbog sporenja unutrašnjih krila stranke."

Bez moraliziranja

AfD je još uvijek stranka koja je u procesu sazrijevanja i pronalaženja, smatra Werner Patzelt. "Ali i kada bi se shvaćala kao normalna stranka, dakle ona koja zna što hoće, koja je predvidiva, AfD još uvijek nije normalna stranka." No to nije ništa neobično, kaže Patzelt i napominje kako ni Zeleni nisu bili "normalna" stranka.

Novinar Justus Bender piše kako AfD želi provesti zahtjev za slobodom, ako treba i autoritarnim sredstvima - i upravo tu leži ambivalentnost te stranke. "Radi se o tome da se borbe za slobodu uvijaju u autoritarizam. I o tome kako od zahtijevanja za više demokracije može nastati diktatura, koja je protiv svega što ne odgovara navodnoj volji naroda."

Ali ova stranka već zastupa volju jednog dijela birača u više od polovice pokrajinskih parlamenata. Werner Patzelt smatra da je to bilo moguće zbog toga što su barem po jednom pitanju zastupali stavove, konkretno kada je riječ o izbjegličkom pitanju, koje u međuvremenu zastupa većina. "A to je da se ne mogu beskonačno primati useljenici, da integracija ne može uspjeti po načelu 'dođite u našu zemlju i radite što vam je volja', da je u međuvremenu protjerivanje onih koji nisu ostvarili pravo na azil postalo čak i cilj savezne vlade - a na sve to je AfD odavno ukazivao."

Istina je pak da ni AfD nema rješenja. On obećava da će pokrenuti etablirane stranke da dođu do rješenja. "U tom smislu AfD je na putu prema jednoj normalnoj stranci." A hoće li na tom putu i ostati - to će morati dokazati i političari AfD-a u pokrajinskim parlamentima. Na njihovom djelovanju će se mjeriti hoće li stranka uspjeti pridobiti građane da joj se može dodijeliti kompliment - normalna stranka. I hoće li zaista, kako to zamišlja Bender, na izborima 2025. formirati Vladu Njemačke.