AfD u Bundestagu: namjerna provokacija

U oduševljenju nakon objave izbornih rezultata Alexander Gauland, jedan od glavnih aktera Alternative za Njemačku (AfD), je gromoglasno najavio: "Tjerat ćemo ih kao lovci!" U dvorani oduševljenje. 24. rujna 2017. je tada još uvijek mlada stranka ostvarila odličan izborni rezultat i postala najveća oporbena stranka u Njemačkoj. A Alexander Gauland je postao novi moćni vođa njihovog zastupničkog kluba u parlamentu. Tri godine kasnije jasno je: ta najava nije bila samo metafora.

18. studenoga 2020. nekoliko desničarskih aktivista maltretiralo je i psovalo zastupnike iz različitih stranaka u zgradi parlamenta – i to s uključenom kamerom. Oni su pokušali izvršiti pritisak na članove Bundestaga pred glasanje o jednom zakonu s kojim se ne slažu. Sve te osobe su prijavljene kao gosti. Njihovi domaćini: članovi desničarske parlamentarne skupine AfD. Očito je namjera bila uvesti ih u zgradu Bundestaga kako bi oni tamo izvodili svoje akcije, a zatim prenijeli videozapise na društvene mreže.

Slike su agresivne: jedna žena napada verbalno ministra gospodarstva Petera Altmeiera, ruga mu se, vrijeđa ga. Drugi aktivisti kucaju na vrata ureda i žele svojim kamerama izvršiti pritisak na zastupnike i njihove suradnike.

Nova dimenzija antiparlamentarizma

Britta Haßelmann iz stranke Zeleni je u to vrijeme bila u plenarnoj dvorani Reichstaga. "Postojala je velika nesigurnost među nazočnima. Ta destruktivnost, antiparlamentaro djelovanje, unatoč svim iskustvima s AfD-om, predstavljaju novu dimenziju", rekla je ona za Deutsche Welle.

Akcija iz okruženja AfD izazvala je zgražanje u Njemačkoj, budući da je parlament zaštićeni prostor za sadržajnu raspravu. Zastupnici svih stranaka, osim AfD-a, smatraju da je ovdje prekršen tabu. Haßelmann to smatra opasnim i ozbiljnim. "Namjera je bila da se izvrši napad na demokraciju i na slobodno upražnjavanje mandata. Metoda i strategija su, s jedne strane, omalovažavanje rada parlamenta, a zatim postavljanje videosnimaka takvih akcija za vlastite sljedbenike i simpatizere na YouTubeu."

U međuvremenu pravne službe Bundestaga provjeravaju koje su moguće pravne posljedice te akcije. Vođa zastupničkog kluba Gauland se doduše zbog incidenta ispričao, ali Britta Haßelmann smatra da je ta isprika licemjerna. Stranka naime, uvjerena je ona, uživa u pljesku i pohvalama koje dobiva na desničarskim mrežama.

Delegitimiranje protivnika

Zaklada Amadeu Antonio iz Berlina, koja se, između ostalog, bori protiv desničarskog ekstremizma, ovu akciju ocjenjuje kao dio medijske strategije AfD-a. Cilj je sijati nepovjerenje i izložiti poruzi političkog protivnika. "Desničarski aktivisti žele delegitimirati demokraciju, političke protivnike i demokratske institucije", kažu u Zakladi.

U jednoj studiji zaklada je analizirala ponašanje takozvanih "desničarskih alternativnih" skupina na društvenim mrežama - uključujući AfD. Grupe dosežu milijunsku publiku na YouTubeu, Facebooku i Twitteru. YoutTube kanal parlamentarne skupine AfD jedan je od najutjecajnijih u desničarskom spektru.

Glavni cilj, navodi se u studiji koja je objavljena ove godine, je pomicanje granica onoga što se može reći. "Desničarski alternativni akteri žele širiti ideologiju koja (još uvijek nije) većinsko mišljenje i koja se dijelom kreće izvan okvira temeljnih demokratskih vrijednosti. Stoga pokušavaju pomaknuti općeprihvaćene granice javnog diskursa i to stalnim rušenjem tabua. To se čini strateški, postupno i kontinuirano."

Britta Haßelmann to potvrđuje: "Svi zastupnici primjećuju da je u parlamentu povećan stupanj mržnje i grubosti. Naravno da se ne plašim, ali ne želim se ni naviknuti na mržnju i širenje netrpeljivosti. I ne želim se naviknuti na antifeminizam AfD-a, na smijeh iz redova njihovih zastupnika kad žene dođu za govornicu. Ja, zajedno s mnogim drugima, to neću prihvatiti. Demokratske stranke su tu složne."

Donald Trump kao uzor

Medijska strategija AfD-a ima zapanjujuću sličnost s nastupima američkog predsjednika Donalda Trumpa: istina tu nije važna, glavno je izazvati i privući pažnju. Brojni članovi AfD-a imaju dobre kontakte s američkim ultrakonzervativnim pokretom Alt-Right, kojeg američki predsjednik podržava. Prema navodima studije Zaklade Amadeu Antonio, jedno od najvažnijih oružja ove strategije je korištenje dezinformacija: "Što češće korisnik ima kontakt s dezinformacijama, to je vjerojatnije da će im vjerovati i da će se one učvrstiti."

Stručnjaci primjećuju da ovu strategiju karakterizira stalna radikalizacija. Jer da bi trajno privlačila pažnja medija poruke moraju postajati sve radikalnije. Donald Trump pokazao je kako se to radi.

"AfD nema apsolutno nikakav sadržaj"

No ova radikalizacija nosi u sebi opasnost i za AfD. S jedne strane je ona besadržajna. Jer jednostavne poruke za vlastite pristaše ne dopuštaju neku dublju raspravu.

Po mišljenju Britte Haßelmann iz stranke Zelenih ovo će biti jedna od najvećih slabosti AfD-a u predstojećoj predizbornoj kampanji za Bundestag: "Moramo uspjeti pokazati da AfD nema apsolutno nikakav sadržaj i nema odgovora na velika pitanja o budućnosti: ni o pandemiji korone, ni o klimatskoj krizi, ni o socijalnim pitanjima. Moramo razgolititi taj njihov nedostatak koncepta. "

Druga opasnost ove strategije za AfD jest ta da se za rastući radikalizam sve više zanima i Služba za zaštitu Ustava. Dio stranke već je klasificiran kao desničarsko ekstremistički. Ako cijela stranka bude ocijenjena kao takva, i dođe službeno pod prismotru, to bi moglo imati ogromne negativne posljedice po stranku i prestrašiti članove i glasače. Zbog toga su akcije, poput one nedavno u Bundestagu, sporne i u samom AfD-u.