Aleksandropolis jest i ostaje luka NATO-a

Skoro dvije trećine luke Aleksandropolis trebalo je biti prodano stranim kupcima, ali grčka vlada je sada zaustavila privatizaciju, doslovce u posljednjem trenutku. Predsjednik grčke vlade Kiriakos Mitsotakis tu vijest je priopćio u televizijskom intervjuu prošlog tjedna, dva dana prije nego što je 10. studenoga agencija za privatizaciju TAIPED službeno potvrdila da je prodaja prekinuta.

„Vlada je odlučila da je u sadašnjim okolnostima Aleksandropolis od vrlo velikoga strateškog, geopolitičkog i energetskog značenja za našu zemlju i da luka mora ostati pod kontrolom Grčke“, rekao je Mitsotakis za televiziju ANT1. Detalje nije iznosio, ali od tada se naveliko nagađa zašto nije došlo do planirane privatizacije.

Strateško značenje luke

Važan razlog nesumnjivo je rat koji bjesni usred Europe. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Sjedinjene Države su koristile luku Aleksandropolis za jačanje istočnoga krila NATO-a. U Aleksandropolisu se iskrcavaju vojnici, oklopna vozila i tenkovi za daljnji transport u Bugarsku, Rumunjsku i druge istočnoeuropske zemlje članice Saveza.

U nekada mirnoj luci grada sa 60.000 stanovnika stalno se mogu vidjeti ogromni ratni brodovi kao što je „USS Arlington" ili trajekti kao što je „Liberty Passion". Do Aleksandropolisa, a zatim željeznicom, u Ukrajinu se transportira američko oružje i druga oprema. Na taj način može se zaobići Bospor. Tjesnac, koji kontrolira Turska, zatvoren je za isporuke oružja, a i Crnim morem plove ruski ratni brodovi. Kroz grad na ušću tursko-grčke granične rijeke Marice (Evros) sve ide brže i prije svega sigurnije.

Bez ovisnosti o Rusiji

Teoretski je Aleksandropolisu bio hitno potreban investitor koji bi upumpao novac u lošu infrastrukturu trgovačke luke i modernizirao poslovanje, a Grčka i Amerikanci trebali su se pobrinuti za proširenje vojne luke.

Kako Rusi ne bi proširili svoj utjecaj u sjevernoj Grčkoj, dva od četiri konzorcija zainteresirana za kupovinu luke, već su bila isključena u ljeto 2022. godine: konzorcij grčko-ruskog poduzetnika Ivana Savidisa, koji već kontrolira luku u Solunu i koji kao bivši zastupnik kremaljske stranke „Jedinstvena Rusija" ima bliske veze s Moskvom. Drugi je konzorcij oko Dimitrisa Kopeluzosa, koji ima dugogodišnje poslovne veze s ruskim energetskim gigantom Gazpromom.

Sumnje u sposobnost plaćanja

Iza preostala dva konzorcija koji su do samog kraja ostali u utrci, stoje američki investitori. Grčka vlada bi pozdravila dolazak Amerikanaca i u komercijalnu luku Aleksandropolis, ali izgleda da je bilo sumnji u sposobnost plaćanja jednog od zainteresiranih i nagađanja da je netko od potencijalnih kupaca luku htio dalje prodati. To bi bio veliki rizik, a uz to vlade Grčke i Bugarske forsiraju takozvani projekt „Od mora do mora" (sea2sea).

On predviđa proširenje željezničke veze između grčkih egejskih i bugarskih crnomorskih i dunavskih luka – a time i zaobilazak Bospora. Međutim, agencija za privatizaciju zaustavila je čitav postupak i najavila vlastitu inicijativu za razvoj luke Aleksandropolis, zajedno s ministarstvima financija i pomorstva.

Luka Kavala ostaje u javnom vlasništvu

Slično bi moglo biti i s lukom Kavala. Prema pisanju lista „Katimerini“, grčka vlada je uvjerena da je ta luka od presudnog geopolitičkog značenja. Grad na sjeveru Grčke graniči s važnim energetskim objektima i resursima, kao i s transportnim putovima.

U blizini se nalazi jedino naftno polje u Grčkoj (Prinos), ali i podvodna pećina koja se može koristiti kao strateško skladište plina. Pored Kavale prolazi i Transjadranski plinovod (TAP) i tu postoji mogućnost za razvoj postaja za podmorsko skladištenje ugljičnog dioksida. Kavala ima i zračnu luku, a u blizini grada je i autocesta Egnatia Odos, duga 670 kilometara, koja vodi od Igumenice u zapadnoj Grčkoj, do Kipoija na grčko-turskoj granici, povezujući talijanske luke Anconu i Bari s Istanbulom. Blizu su i putovi susjednih balkanskih zemalja.

Luka Volos na natječaju

Za privatizaciju luke Kavala, kao i luke industrijskog grada Volosa, zainteresirani su američki investitori. Kavala će vjerojatno ostati u državnim rukama, a što će biti s Volosom još uvijek nije jasno. Agencija TAIPED je prije nekoliko dana objavila natječaj za kupovinu većinskog udjela u luci Volos. Rok istječe krajem siječanja 2023. godine.

Grčka je obvezna privatizirati infrastrukturu, kao što su morske i zračne luke. Vjerovnici su se izborili za taj zahtjev tijekom financijske krize 2015. godine, kako bi zemlja mogla otplatiti svoje dugove. Od tada je luka Pirej prodana kineskoj kompaniji, luka Solun je pod ruskom kontrolom, dok je većina zračnih luka u zemlji u njemačkom vlasništvu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu