Alida Bremer - promotorica hrvatskih pisaca u Njemačkoj

Alida Bremer danas se ubraja među vrlo cijenjene prevoditelje književnosti, posebno u Njemačkoj. Rođena je 1959. godine u Splitu. Studirala je u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru. Već više od 20 godina Bremer se bavi prevođenjem literature poznatih, ali i ne tako poznatih autora. Sama kaže kako je prevela oko 300 bibliografskih djela s hrvatskog i njemačkog jezika, ali i par sa srpskog i bosanskog.

No biti prevoditeljica ipak nije bila njezina želja. Alida Bremer prije svega se htjela baviti kriminalističkom književnošću, no ratni događaji na Balkanu i njezino hrvatsko podrijetlo odvukli su je na drugu stranu.

Ipak su ju stavljali u istu ladicu

Ona ih poznaje skoro sve: od onih poznatih hrvatskih književnika koji žive u svijetu poput Dubravke Ugrešić i Slavenke Drakulić, preko Ede Popovića i Ivane Sajko pa do Delimira Rašickog, Romana Simića... No to možda i ne bi bilo tako da ju životne prilike nisu odvukle na prevoditeljski put i da je ostala pri svojoj prvotnoj želji. Naime, iako se na početku rado htjela baviti sasvim drugom književnošću, rat na Balkanu i njezina povezanost kao Hrvatice s tom regijom, mnogima je bila privlačnija i traženija od njezine želje.

“Na početku sam htjela predavati i držati govore upravo o kriminalističkoj dekonstrukciji, no uvijek bi me iznova pitali, mogu li ipak održati neki govor o stanju na Balkanu, o ratu i situaciji koja tamo vlada“, priča Bremer. Upravo joj je to u njezinom radu predstavljalo prepreku i na neki način nerazumijevanje. Jer, kako kaže, želju koju je na početku imala nije uspjela do kraja ostvariti, jer su ju uvijek stavljali u istu ladicu - ladicu Hrvatice koja je s balkanskih prostora i koja sigurno najviše o toj temi zna.

Alida Bremer u Münsteru (Sjeverno Porajnje i Vestfalija) živi sa suprugom i dva sina. Često ide u Split, kako zbog roditelja koji tamo žive tako i poslovno na razne književne skupove. Moglo bi se pomisliti kako ovako poznata prevoditeljica u Njemačkoj nema čežnju za domovinom, no to ipak nije tako. “Svaki puta kada odem u Hrvatsku, u Split, srce bi mi najradije ostalo tamo, ali onda je tu naravno posao i moj privatni život s obitelji u Münsteru“, priča Bremer. S Hrvatskom ju povezuju, kako kaže, njezini roditelji, rodni grad Split, ali naravno i hrvatska književnost.

U nastavku pročitajte: S književnošću se ne može preživjeti

S književnošću se ne može preživjeti

Danas Alida Bremer kao prevoditeljica i književnica ima velik ugled. Što joj naravno u prvoj liniji omogućava samostalno donošenje odluka u pogledu prijevoda. Naime, kako kaže, na početku svoje karijere morala je prihvatiti svaku ponudu koju je dobila, jer nije bila u poziciji odbiti nešto što joj se nije sviđalo. No danas je u mogućnosti sama odlučivati koje će tekstove prevesti, a oni koji joj se ne sviđaju jednostavno ne “iskuse“ njezinu prevodilačku vještinu.

Postati bogat s književnošću?! Čini se logično, no onima koji su upućeni u ovaj umjetnički svijet znaju da to nije tako. Bremer ističe kako se samo od bavljenja književnošću ne može živjeti i kako ovaj posao ili bolje rečeno ova ljubav prema literaturi nije dovoljna za preživljavanje. I sama priznaje, da nema supruga koji joj financijski pomaže, novac koji ona zarađuje ne bi bio dovoljan. Upravo zato Bremer cijeni dodjelu Nobelove nagrade njemačkoj književnici Herti Müller, ali i ističe kako svojim sinovima nikada ne bi preporučila da se bave ovim poslom. “Dodjelom ove nagrade, nagrada je otišla u ruke osobe koja živi za literaturu, beskompromisno. Svojoj djeci to ne bih savjetovala jer je to težak posao, egzistencijalno ste nesigurni.“

Kao i svatko od nas i Alida Bremer ima svojih želja za budućnost. A ta želja glasi: “Dobila sam stipendiju od Zaklade Roberta Boscha iz Stuttgarta koja se dodjeljuje stranim piscima koji pišu na njemačkom jeziku. Dobila sam tu stipendiju za jednu temu o povijesti moje obitelji i to žena iz moje obitelji iz Dalmacije. S obzirom da nisam pravo imala vremena početi pisati tu knjigu, sada bih to rado htjela ostvariti.“

Autorica: Marijana Ljubičić

Odg. urednik: Anto Janković