Američke milijarde za vojnu pomoć Ukrajini
20. siječnja 2022
Šef američke diplomacije Antony Blinken ovoga četvrtka (20.1.) u Berlinu razgovara s europskim kolegama o sukobu u Ukrajini. Prethodno je posjetio Kijev i odande upozorio Rusiju da odustane od „daljnjih agresivnih mjera".
Ali Blinken u Europu nije došao praznih ruku: američka vlada je odobrila paket pomoći za Ukrajinu koji se sastoji od vojne podrške u vrijednosti od 200 milijuna dolara. Za sada nije poznato o kojem se konkretno oružju ili opremi radi. Ovaj paket pomoći je bio odobren već u prosincu prošle godine, no američka vlada ga je do sada blokirala. Tada je televizijska postaja NBC izvještavala da se želi dati više vremena diplomaciji, dakle razgovorima s Rusijom.
No, prema mišljenju američke vlade, od tada se povećala opasnost da bi ruski vojnici ponovno mogli ući u Ukrajinu. Zato je paket pomoći sada odblokiran.
Samo djelić dosadašnje potpore
Tih 200 milijuna dolara je samo mali dio onoga što su Sjedinjene Države u vojnoj opremi i oružju dale Ukrajini od 2014. godine. Prema podacima vlade u Washingtonu, od napada Rusije na Ukrajinu i aneksije Krima do danas SAD je ondje za vojnu opremu i obuku vojnika potrošio ukupno 2,5 milijardi dolara.
No nisu svi zapadni saveznici sporazumni s tom američkom politikom. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je već tijekom svog posjeta Washingtonu početkom siječnja dala do znanja da Njemačka ima „drugačije stajalište prema vojnoj podršci Ukrajini". Nijemci odbijaju isporuke oružja Ukrajini i upozoravaju na mogućnost eskalacije sukoba s Rusijom.
Washington pak vodi drugačiju politiku. Nakon video-konferencije Vladimira Putina i Joea Bidena početkom prosinca, Bidenov je savjetnik za sigurnost Jake Sullivan izjavio da će SAD, u slučaju ruskog napada na Ukrajinu, pružiti dodatnu vojnu pomoć koja će biti, kako je rekao, daleko veća od svega što je do sada pruženo.
SAD je najprije davao šansu diplomaciji
Američka vlada nije uvijek imala takvo stajalište. Tako je 2014. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu, tadašnji američki predsjednikBarack Obama najprije želio riješiti problem diplomatskim putem i sankcijama.
Vojna pomoć SAD-a ukrajinskoj vojsci bila je ograničena na opremu. Radilo se o plinskim maskama i radarima. Obama je argumentirao da, svejedno koliko se naoružavalo Ukrajinu, ona nikada neće biti vojno jednako snažna kao Rusija.
No godinu dana kasnije ipak je počela isporuka 230 pancirnih vojnih vozila Humvees. Washington je tada odobrio pomoć u visini od 120 milijuna dolara. Obećano je još 75 milijuna dolara za dronove, radare i medicinsku opremu. Osim toga, američka vojska je počela organizirati i obuku ukrajinskih vojnika.
Trumpov vojni paket i privatni interesi
To republikanci nisu smatrali dovoljnim pa su u Kongresu tražili povećanje vojne podrške. Ukrajince se ubija, a Zapad šalje deke i hranu, polemizirao je, sada već pokojni, senator John McCain.
Za trajanja mandata Donalda Trumpa je vojna pomoć Ukrajini sve više postala moneta za unutarnjopolitičko potkusurivanje. Kijev je, doduše, sada mogao u Washingtonu kupiti i ofenzivno oružje, ali su američki demokrati 2020. smatrali dokazanim da je Trump pokušao novi vojni paket za Ukrajinu, vrijedan 400 milijuna dolara, povezati sa svojim privatnim interesima.
Tvrdili su da je Trump u jednom telefonskom razgovoru od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao protuuslugu zatražio istragu o poslovnim odnosima njegovog mogućeg protukandidata Joea Bidena i njegovog sina u Ukrajini. Američki Senat je te optužbe smatrao neutemeljenima i odbio pokretanje postupka za smjenjivanje predsjednika Trumpa.
Zabrinutost zbog mogućeg nenamjerno izazvanog rata
SAD je proteklih godina uvijek iznova odobravao nove pakete vojne pomoći i isporučivao protuoklopne rakete, uvijek pod uvjetom da se oružje smije skladištiti samo na zapadu Ukrajine, dakle izvan područja sukoba. Očito s ciljem da se spriječi daljnja eskalacija postojećih napetosti u odnosima s Rusijom.
Nakon dolaska predsjednika Bidena na vlast odobrena je pomoć od 600 milijuna dolara, primjerice za plovila obalne straže, oklopna vozila, vatreno oružje i streljivo.
Na konferenciji za novinare povodom prve godišnjice svog dolaska na vlast Biden je upozorio svog ruskog kolegu da neće uspjeti zavladati svijetom bez masivnog atomskog rata. Američki predsjednik je tom prilikom izrazio zabrinutost da bi moglo doći do „nenamjerno izazvanog rata".
Što je Biden htio reći?
Joe Biden se ove srijede pak pobrinuo za iritacije kada je na konferenciji za novinare dao do znanja da bi NATO-ove sankcije Rusiji mogle ovisiti o razmjerima ruskog napada na Ukrajinu. „Jedno je ako se radi o malom prodoru", rekao je Biden. „Ali ako stvarno učine ono za što su sposobne oružane snage razmještene uz granicu, onda će to za Rusiju biti katastrofa."
Američka televizijska postaja CNN je potom citirala neimenovani izvor u ukrajinskoj vladi koji je rekao da je „šokiran" time što američki predsjednik Biden pravi razliku između ograničenog prodora i masovnog upada u zemlju.
Jen Psaki, glasnogovornica Bijele kuće, odmah se potrudila pojasniti: „Predsjednik Biden je ruskom predsjedniku jasno dao do znanja: ako ruske oružane snage prijeđu ukrajinsku granicu, to je nova invazija i na to će Sjedinjene Države i njihovi saveznici reagirati brzo, oštro i složno."
Ona je također istaknula kako američki predsjednik zna da Rusija raspolaže i s „opsežnim instrumentima za agresiju" izvan vojnih akcija. Kao primjere je navela cyber-napade i paravojne taktike. Psaki je dodala da je Biden naglasio kako će i na takve agresije Rusa „biti odgovoreno odlučno i zajednički".
Opasnost od toga da se jedna strana preračuna
Američki predsjednik u svakom slučaju polazi od toga da će Putin u nekom obliku napasti Ukrajinu. To mišljenje dijele i mnogi drugi u Washingtonu.
Ali to bi značilo da je čitava vojna oprema u vrijednosti od ukupno 2,5 milijardi dolara promašila svoj cilj: zastrašivanje ruskog predsjednika. Za sada se ne može prepoznati na koji način SAD i Rusija namjeravaju pronaći izlaz iz ove situacije.
Velika je opasnost da bi se jedna strana pri tome mogla preračunati.
ajg/tagesschau.de
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu