Argentinski tango na financijskom parketu

Radi se o diplomatskom trijumfu Argentine: početkom tjedna Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala je donošenje rezolucije kojom bi se regulirao postupak proglašenja stečaja samostalnih država. UN se time obvezao stvoriti međunarodno obvezujuće zakonske okvire koji bi regulirali postupak stečaja država. „Opća skupština je donijela odluku o donošenju okvira za reprogramiranje dugova suverenih država i time međunarodni financijski sustav učiniti efektivnijim, predvidljivijim i stabilnijim“, stoji u rezoluciji UN-a.

Dosta diktata MMF-a

Ova rezolucija je iznenađenje za mnoge. „Ovako jasno formulirana i obvezujuća je rijetko koja UN rezolucija“, smatra Jürgen Kaiser, koordinator kampanje „Erlassjahr.de“ („Godina oprosta dugova“). „Rezolucija daje manevarskog prostora svim državama koje ne želi živjeti pod diktatom Svjetskog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke“, dodaje Kaiser. Za rezoluciju, koja je donesena na zahtjev Argentine, je glasovalo 124 zemalja. Među zemlje koje su glasovale protiv nalaze se SAD, Japan, Njemačka i Velika Britanija.

Pozadina rezolucije je višegodišnji spor Argentinske vlade s dva hedge fonda koji je okončan pobjedom financijskog svijeta i osudom Argentine na plaćanje 1,3 milijarde dolara vjerovnicima. Od kraja srpnja Argentina je praktički pod stečajem. Problemi Argentine potječu još iz vremena posljednjeg državnog bankrota 2001. kada se vlada u Buenos Airesu uspjela s 90 posto svojih vjerovnika nagoditi o oprostu 70 posto duga. No dva hedge fonda nisu bili dijelom ove nagodbe te su svoja potraživanja u lipnju ove godine izborili pred jednim sudom. Ova odluka je otvorila mnoga pitanja.

Malo nade u „happy end“

„Potpuno je neprihvatljivo da reprogramiranje inozemnog duga cijele jedne zemlje ovisi o odluci jednog suda u SAD-u“, kaže stručnjak Kaiser koji s sklopu Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (Unctad) radi na konceptima reprogramiranja državnih dugova. Nova rezolucija UN-a doduše neće spasiti Argentinu od trenutnih financijskih nevolja ali pruža nadu državama koje se nalaze u sličnim problemima poput Zambije, Ugande, Kameruna ili Demokratske Republike Konga. No upravo u to sumnjaju kritičari rezolucije koji strahuju da bi novi postupak mogao unijeti nemir i nesigurnost na financijska tržišta. Zasad dužničke zemlje potpadaju pod jurisdikciju svojih vjerovnika. Ovi se pak, zbog različitih interesa, za pomoć obraćaju MMF-u što je postupak koji zbog međusobne blokade vjerovnika, može potrajati godinama.

To se i u budućnosti neće tako brzo promijeniti, barem tako vjeruju argentinski mediji. Iako se donošenje rezolucije doživljava kao povijesni dan, malo tko smatra da će ona promijeniti sudbinu zemalja u dugovima. “Treba uvijek imati na umu da će zemlja u koje se slijeva najviše novca biti protiv promjene statusa quo”, piše poznati argentinski ekonomski analitičar Gustavo Bazzan. Predsjednica države Cristina Kirchner je u svakom slučaju optimistična. Ona je najavila da će u svom govoru pred 68. općom skupštinom UN-a 24. rujna iznova tematizirati problematiku međunarodnog zaduživanja.