Arizona "pamti" i bolje dane

- Prava koža?

- Prava koža, rođeni.

- Pošto je to?

- Petnaest maraka, rođeni.

- Ja sam novinar.

- A pošto se ti baviš time stvarno, evo tebi, dušo, za deset maraka.

Ovako je tekao razgovor s Nedeljkom Simićem koji prodaje kožne opasače. Rodom je iz Glamoča, a ratni vihor doveo ga je u Bosanski Šamac. Na Tržnicu Arizona u Distriktu Brčko dolazi da, kako kaže, zaradi koru hljeba, da ne krade, da živi poštenim životom.

Zakon je ubio tržnicu?

Odmah nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, SFOR (UN-ove mirovne snage) je očistio minsko polje na kojem su potom počele nicati drvene barake. Nekada improvizirana, Arizona je danas infrastrukturno i pravno uređena, ali Simić kaže da nije više ono što je bila.

"Zamisao je bila da se otvaranjem pijace, poslije prokletog ovog rata, ljudi počnu viđati, da komuniciraju. Sad je slobodno, samo što su velike obaveze. Ovdje su veće dažbine nego usred Zagreba, usred Sarajeva, usred Beograda. To je tako, da su 'knjige' i zakon, ubile pijacu."

Nedžad Imširović iz Orašja od prvog dana trguje na Arizoni. Kaže da je ona sada ogromni tržni centar s 3.000 prodavaonica, kafića i restorana. Ipak, nostalgično se prisjeća tržnice i prvih susreta pripadnika nekad zaraćenih strana. "To je bilo jedno bogatstvo, jedan rudnik blaga. Ljudi su se sastajali sa svih strana svijeta, nije ih zanimala ni vjera ni nacija ni tko si ni što si. Ljudi su išli zaraditi, nije ih zanimalo to što ostaje iza nas."

PDV i računovodstvo

Vlada Distrikta Brčko 2001. godine je organizirala izgradnju nove tržnice Arizona. Radovi su bili vrijedni oko 50 milijuna eura, a nova tržnica otvorena je u studenom 2004. Osim trgovaca s prostora bivše Jugoslavije, danas se ovdje trgovinom bave i Grci, Turci, Mađari, Talijani, Kinezi. Svaka poslovna jedinica uredno je prijavljena i plaća porez i doprinose.

"Još bi trebalo popraviti da se omogući strancima koji ovdje žele ulagati kapital, da im se to omogući malo lakše po zakonu. To dugo traje i malo je poteško. Mislim, kada bi se sredilo malo bolje, da bi bilo bolje za Bosnu", priča Rahmija Sečkin koji ističe da je porijeklom Bošnjak. Njegov pradjed Pašo u Tursku se odselio 1893. godine, a Rahmija je 2001. godine prvi put došao u BiH. Nastanio se u Tuzli, potom u Srebreniku, a već šest mjeseci posluje na Arizoni. Rahmiji u poslu pomaže i snaha Snježana koja je rodom iz okolice Zagreba.

"Tvrtka funkcionira već dvije godine, ali smo ju mi preuzeli u devetom mjesecu. Prodajemo vlažne maramice, pelene, proizvode za higijenu uglavnom. Mislim, mi smo tek počeli tako da, uglavnom, PDV i sve što se treba plaćati zakonski, sve ide normalno. Pa, za sada je OK, malo je posla, ali vjerujem da će se širiti."

Budućnost Arizone

Ismet Dedejić bio je u izvršnoj vlasti Distrikta Brčko kada je odlučeno da se Arizona stavi pod zakonsku kontrolu. Prikupljeni porez od oko 18 milijuna konvertibilnih maraka godišnje bio je značajan za razvoj Distrikta, ali i za održivost povratka. Kaže da nisu do kraja ispunjene obveze prema investitoru jer je Vlada Distrikta Brčko dopustila otvaranje nekoliko velikih tržnih centara. Dupliranje kapaciteta i ekonomska kriza doveli su do smanjenja obima poslovanja.

Dedejić smatra da ulaskom Hrvatske u EU Arizona dobija novi značaj. "Ona, ipak, još uvijek zapošljava oko 3.000 ljudi. Gdje bi ti ljudi radili da nije bilo Arizone? I ona ima svoju budućnost jer, ipak, tri tisuće poduzetnika razmišljaju o njoj kako ju razviti, a postoji najmodernija infrastruktura. Na žalost, druga faza je bila po tom projektu, koji sam ja radio, da se tamo razvijaju proizvodne djelatnosti. To se nije uspjelo i, mislim, doći će neka bolja vremena."