Armin Laschet: Europe first?!
19. siječnja 2021
Vanjsku politiku je samo onako usput - okrznuo. Niti 30 sekundi svog izbornog, 15-minutnog govora Armin Laschet nije posvetio vanjskopolitičkim perspektivama. Pritom je jasno da šef stranke zastupa i njezinu međunarodnu poziciju i da u svakom slučaju smije i treba putovati u inozemstvo.
„Njemačka, onako kako ja sebi to zamišljam, to je europska Nemačka. Vodeća je u svijetu na po pitanju izvrsnosti, kao uzor i na polju humanosti", rekao je Laschet (naslovna fotografija) u govoru. Kratko se osvrnuo i na situaciju u Washingtonu, odnosno nerede na Kapitolu: „Za nas je Amerika uvijek bila zemlja slobode i demokracije".
Koliko je važna Amerika pokazala su i putovanja Angele Merkel u doba kada još nije bila kancelarka, a već je preuzela kormilo Kršćansko-demokratske unije (CDU). To je bilo početkom 2003. godine, za vrijeme mandata Georga Busha juniora. Ona u Washingtonu nije doduše tada srela Busha, ali su je primili zamjenik predsjednika Dick Cheneya i ministar obrane Donald Rumsfeld, a u Bijeloj kući i savjetnica Georgea Busha za sigurnosna pitanja - Condoleezza Rice.
I Annegret Kramp-Karrenbauer je kao šefica njemačkih demokršćana putovala u inozemstvo, barem do Bruxellesa, i to prije nego što je postala ministrica obrane u kabinetu Angele Merkel.
Čekaju ga brojna putovanja
Laschet bi također u idućem razdoblju mogao stavi naglasak na putovanja. Kao premijer savezne zemlje Sjeverna Rajna-Vestfalija često je boravio u susjednoj Nizozemskoj. A od 2019. je bio povjerenik njemačke vlade za njemačko-francuske kulturne veze, pa je tako često putovao i u Francusku. Jednom je posjetio i Poljsku.
Kada je veljači 2020. objavio kandidaturu za stranačkog šefa, boravio je kratko u Izraelu, nekoliko mjeseci kasnije i u Grčkoj, gdje je posjetio i izbjeglički kamp na Lezbosu. Uslijedilo je putovanje u Rim i susret s papom Franjom.
Čovjek s granice
Laschet je rođen na krajnjem zapadu Njemačke, na glasu je kao europski orijentiran i blizak Parizu – dok su njegovi konkurenti na stranačkom kongresu, Friedrich Merz i Norbert Röttgen slovili kao transatlantski orijentirani.
U dokumentu „Impulsi 2021“ koji je sročio s Jensom Spahnom nekoliko dana uoči unutarstranačkih izbora, Europa je dominantna tema kada se radi o međunarodnim odnosima. Devet puta se spominje Europska unija, Europa i europsko, dok se samo po jednom spominju „vanjska politika savezništva" i „transatlantski odnosi".
Resetiranje transatlantskih odnosa?
Svijet ovih dana s pažnjom prati primopredaju vlasti u Washingtonu. Mnogi u Njemačkoj očekuju da će s novim predsjednikom Bidenom biti stvoren temelj za novi početak u američko-njemačkim odnosima.
Izgleda da je ipak jasno da Biden neće jednostavno nastaviti tamo gdje je Obama stao. Možda bi obje strane morale temeljito preispitati i iznova definirati odnose. Jedan od demokršćanskih političara s međunarodnim iskustvom rekao je nakon izbora Lascheta da je zadatak šefa njemačkih demokršćana da pronađu ravnotežu između američke i francuske vanjskopolitičke dimenzije.
Konkurent ulazi u Laschetov tim?
Dva dana nakon izbora Lascheta za šefa CDU-a, novinari su podsjetili na njegove ranije objave na Twitteru, iz godine 2014. Šef vanjsko-političke redakcije „Der Spiegela” predbacio je čak Laschetu da je tada „rano stao na stranu diktatora Asada”, odnosno čovjeka „koji je naredio bombardiranje civila" u Siriji.
Laschet se doista rano pozicionirao u vezi s konfliktom u Siriji - i to je činio često. Ali njegove objave ne izgledaju baš tako da ga se može pretvoriti u „branitelja Asadovog režima".
Laschet ipak nije najvažniji političar za međunarodne poslove u predsjedništvu stranke CDU. Njegov dosadašnji konkurent u utrci za šefa stranke, te novi član predsjedništva Norbert Röttgen je šef Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga. Taj 55-godišnjak će, nakon odlaska Angele Merkel, sigurno imati jaku ulogu u formiranju vanjskopolitičkog kursa svoje stranke.