190711 Portrait Stauffenberg

Stauffenberg nije bio samo vođa jednog puča. On je bio taj koji je odlučio na sebe preuzeti teret Hitlerove smrti i na taj način spasiti Njemačku od sigurne propasti.„Želimo novi poredak u kome će svi Nijemci biti punopravni građani, poredak koji će jamčiti pravdu“, govorio je Claus Schenk Graf von Stauffenberg rođen 15. studenog 1907.

Ovaj natpis na spomen ploči pozdravlja posjetitelje dvorca u Jettingenu koji pripada jednoj njemačkoj plemićkoj obitelji i nalazi se između gradova Ulm i Augsburg južno od Dunava. Tu je kao treće i najmlađe dijete rođen Claus Schenk Graf von Stauffenberg. Njegov otac služio kao vojnik u Württembergu, a mladi Stauffenberg se uputio očevim stopama.

Vojnička tradicija

Sa 19 godina Stauffenberg se odlučio za konjaničku pukovniju u Bambergu. Potom pohađa kavaleriju u Hannoveru, a zatim vojnu akademiju u Berlinu. I uvijek je bio jedan od najboljih. U početcima svoje karijere podupirao je Stauffenberg i nacionalsocijalizam i Hitlera, ponajviše zbog obećanja istupanja iz omraženog Versajskog ugovora potpisanog 1919. Naime, većina Nijemaca doživljavala je Versajski ugovor kao poražavajući i ponižavajući. Tek kada je 1938. u Njemačkoj počelo spaljivanje sinagoga Stauffenberg mijenja mišljenje počinje stvari gledati drugim očima.

Po izbijanju Drugog svjetskog rata služi kao bojnik u Francuskoj, Poljskoj, Rusiji. Prijavio se za službu na frontu kako bi, kako je napisao, "izašao iz ludnice". Gledajući ubijanje židova na Istočnom frontu postao je ljuti protivnik Hitlera. Međutim on je još uvijek pod vojničkom zakletvom i nosi uniformu Wehrmachta.

Otrježnjenje na frontu

Za vrijeme jedne vojne operacije u Africi Stauffenberg je izgubio oko i desnu ruku. Ubrzo, kao ratni invalid, dobio je posao u uredu i pristup „Führerovom“ sjedištu. Tu mu je sinulo - da bi se Njemačka spasila, Hitler mora umrijeti. Svoj tajni plan nazvao je Walküre. Zajedno sa članovima "Kreisauer kruga", građansko-civilnog pokreta otpora, Stauffenberg priprema atentat na Hitlera kojeg konačno provodi u djelo 20. srpnja 1944, u 12 sati i 42 minuta. Postavlja bombu u Hilterovu vučju jazbinu, njegov bunker. Kada je bomba eksplodirala, već je sjedio u avionu za Berlin. Cijelo vrijeme ne zna da je Hitler preživio. Vjeruje da je diktator mrtav i nastavlja sa svojim planom.

Kao dokaz da je i dalje živ Hitler drži govor na radiju. Ministar propagande Joseph Goebbels osuđuje napad: „..po nalogu opasnog zločinca i ambiciozne, beskrupulozne grupice lihvara i kockara, dignuta je ruka na jedan život, najvrjedniji od svih života na Zemlji, u namjeri da ga se ugasi.“

Smrt u dvorištu Ministarstva odbrane

Ne znajući ishod, Stauffenberg pokušava provesti državni udar, no uzalud, ključni saveznici predomislili su se i odustali. Iste noći Hitlerovi ljudi ga pritvaraju. Sljedeći korak je korak u smrt. Stauffenberg je ubijen zajedno s ostalim članovima otpora u dvorištu Bendlerblocksa u Berlinu gdje se danas nalazi zgrada Ministarstva odbrane. Poslije njegove smrti, Stauffenbergerova obitelj je privedena. Roditelji, braća, rođaci završili su ili u koncentracionom logoru ili su odmah pogubljeni. Truplo ovog pobunjenika je spaljeno, a pepeo rasut u vjetar.

Autor: Richard Fuchs/Tijana Milunović/ LT

Odg. ur.: Željka Telišman