Austrijski mediji: "Velika potreba za razgovorom"

Austrijski Kurier bavi se odnosom Srbije i Hrvatske povodom posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Zagrebu . „Odnos dva južnoslavenska naroda tradicionalno je zategnut. Tito se u socijalističkoj Jugoslaviji – kada je trebalo i čvrstom rukom – brinuo za red. No poslije njegove smrti eskalirali su stari rivaliteti koji su se ispraznili krvavim nasiljem u ratu oko podjele Jugoslavije devedesetih godina. Otada vlada hladan mir."

 „Točno je da je bivši predsjednik Srbije Boris Tadić 2010. u Vukovaru položio vijenac i ispričao se. Srpske snage i paravojne formacije su nakon zauzimanja grada u jesen 1991. ubile više od 1.400 civila – među njima i teško ranjene pacijente jedne bolnice. Bilateralni odnosi su se normalizirali. No u Beogradu riječ ponovo imaju nacionalni konzervativci. 'Cvjetić iz Vukovara odavno se osušio', primijetio je nedavno jedan kolumnist."

„Vučić je zato već više puta odlagao svoj posjet Hrvatskoj. No sada postoji velika potreba za razgovorom. Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Federica Mogherini je, kada je Europskom parlamentu predstavljala novu Strategiju za Zapadni Balkan, rekla da bi 2025. u EU mogli ući ne samo prozapadna nova članica NATO-a Crna Gora, već i neodlučna Srbija. Jasna europska perspektiva za najvažniju zemlju Zapadnog Balkana, kako se računa, postavit će granice Turskoj, Kini i Rusiji koje žele ostvariti utjecaj u regiji. Istovremeno je EU-ov povjerenik za proširenje Johannes Hahn prošli tjedan i u Beogradu i u Podgorici jasno stavio do znanja da pristup ne pada s neba, već da se za njega valja izboriti", piše dnevnik Kurier.

Tragovi kolonijalnog razmišljanja

A austrijski dnevnik Die Presse smatra da su „Balkanske republike gospodarski i institucionalno nezrele za EU" i da „ni za jednu stranu nije dobro da im se govori o europskoj perspektivi". „Četiri godine je vladala tišina, a sada je Europska komisija ponovo otkrila Zapadni Balkan. Na stolu je novi strateški papir, u kojem se govori o kredibilnoj europskoj perspektivi i pojačanom angažmanu EU-a. Povjerenik za proširenje Hahn je, odmah nakon predstavljanja tog papira, odletio u Beograd i Podgoricu da bi opomenuo i ohrabrio dvije najnaprednije zemlje. Isto će učiniti i šef Komisije Juncker kada za pet dana bude obišao svih šest zemalja."

„Sve to kao da je promaklo pažnji Europljana. Raspravlja li se javno o tome u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i drugdje? Nažalost – ne. No ti izgledi bi trebali postati tema intenzivnog razmišljanja. Jer, kako stoje stvari, nazire se da bi mogle biti ponovljene teške greške koje je Unija već načinila kada je primila institucionalno i gospodarski nezrele države. Ili ponuda za prijem nije ozbiljna – ali u tom slučaju bi EU izgubio svoje najdjelotvornije (neki bi rekli: i jedino) vanjskopolitičko oružje: izglede da se uđe u najbogatiji klub na svijetu."

„Znači li to da nema alternative za EU – kako da geopolitički veže za sebe zapadni Balkan i da prije svega mladima u tim državama pruži nadu?" „Iskreno, ne razmišljam o alternativnim modelima, jer bi oni odmah uništili integraciju tih zemalja", rekao je Hahn ovih dana.

„To je deprimirajući nalaz. On šest država imputira da su nesposobne da se, na primjer, najprije okupe u jednoj gospodarskoj uniji koja bi se u drugom koraku mogla priključiti EU-u. Kada pažljivije pogledamo, u tvrdnji da nema alternative se zapravo kriju tragovi kolonijalnog razmišljanja: divljaci tamo dolje ne mogu ovladati vlastitom situacijom, pa ih je potrebno podučiti a to će učiniti apsolutistički pomagači iz Bruxellesa koji će ih naučiti kako se jede vilicom i nožem. Nema čovjeka koji bi želio da ga tako tretiraju. I to možda objašnjava zašto je naklonost prema EU-u najniža baš u Srbiji (koja važi kao „uzoran đak") – s anemičnih 26 posto?"

Što je rekao Strache?

Isti list je napisao i kako je austrijski vicekancelar Heinz-Christian Strache u intervjuu za beogradsku Politiku rekao da je „Kosovo bez sumnje dio Srbije" i ukazao da je njegova Slobodarska stranka svojevremeno oštro kritizirala tadašnju vladu Austrije zato što je priznala Kosovo kao neovisnu državu. To je, kaže, sada činjenica koja se ne može promijeniti. Strache je rekao „i da smatra da je pitanje hoće li Beograd priznati Kosovo – stvar Srbije, te da je vršenje pritiska na Srbiju da prizna Kosovo – pogrešan put". Stracheov glasnogovornik je, piše dalje Die Presse, izjavio da Strache to – nije rekao.

Priredio Saša Bojić