Autocesta u BiH u raljama politike
11. listopada 2019
"Da mi je dočekati taj autoput, pa da kao čovjek za dva sata stignem na more. Više od 30 godina na Pelješac putujem automobilom po starim i dotrajalim cestama. Dokad više?" - pita se 69-godišnji Sarajlija Josip Ivanković.
Kada će autocesta biti izgrađena, pitanje je "za milijun dolara". Muku Sarajlije Josipa dijele svi Bosanci i Hercegovci koji su i 24 godine nakon rata u BiH prisiljeni koristiti cestovnu infrastrukturu koja je daleko ispod europskih standarda. Nefunkcioniranje vlasti na državnoj razini, u Parlamentu BiH, razlog je što je trenutno blokirano 928 milijuna konvertibilnih maraka za 41 km autoceste. Upravo zbog toga je direktor Javnog poduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Terzić, koji je bio na funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH u razdoblju od 2002. do 2007., nedavno poslao dopis Parlamentu BiH tražeći da se razriješi ovo pitanje, jer bez suglasnosti Parlamenta ovaj novac ne može biti stavljen na raspolaganje za gradnju autoceste.
Priča o autocesti kroz Bosnu i Hercegovinu, kao dijelu paneuropskog Koridora 5C (ukupna dužina 702 km s polazištem u Mađarskoj, zatim dio kroz Hrvatsku i BiH, a završetak planiran u Pločama, također u Hrvatskoj) , definirana je još 1997. godine na Konferenciji ministara prometa europskih zemalja u Helsinkiju. Izgradnja je počela 2001. i do sada je, od predviđenih 338 km u BiH, izgrađeno nešto više od 100 km. U prometu je 81 kilometar autoceste od Zenice do Tarčina, krajnja sjeverna dionica autoceste od Donjeg Svilaja do Odžaka dužine 11 kilometara, te dionica na jugu od Zvirovića do graničnog prijelaza Bijača duga 9,6 kilometara. Istovremeno, u entitetu Republika Srpska nije izgrađen niti jedan kilometar na Koridoru 5C, ali zato postoji 105 kilometara dionica povezanih s Banja Lukom. U funkciji su dionice Doboj - Banja Luka i Banja Luka - Gradiška, dok su tek u lipnju ove godine počeli radovi na Koridoru 5C i to na petlji Johovac. U usporedbi s drugim zemljama bivše Jugoslavije, BiH je na posljednjem mjestu, ako se izuzme Crna Gora.
Blokadom institucija protiv razvoja
"Nisam želio da ovaj dopis bude predmet medijske pažnje. No, dobro. Nadam se da će Parlament BiH uskoro održati sjednicu i riješiti ovu situaciju. U protivnom, kompletna bh. ekonomija mogla bi se u narednih godinu, dvije naći u velikim problemima", izjavio je Terzić za Deutsche Welle.
Oba doma Parlamenta BiH su u svojevrsnoj blokadi, jer predstavnici iz entiteta Republika Srpska, predvođeni Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), bojkotiraju sjednice kao odgovor na odbijanje hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića (Demokratska fronta - DF) i Šefika Džaferovića (Stranka demokratske akcije - SDA) da imenuju Zorana Tegeltiju (SNSD) za mandatara Vijeća ministara BiH, uvjetujući njegovo imenovanje suglasnošću srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za dostavljanje prvoga Godišnjeg nacionalnog programa za NATO.
Prepreka najmasovnijoj cestovnoj izgradnji
Sada, kada BiH ima financijski kapacitet da intenzivira na terenu izgradnju kompletne dionice na Koridoru 5C, politika to zaustavlja. Naime, politička struktura iz entiteta RS, točnije SNSD, blokira rad Parlamenta BiH, čime se onemogućava završetak procesa ratifikacije međunarodnih sporazuma financijskog karaktera. Kada novac nije problem, destruktivna politika je prepreka da BiH krene u najmasovniju cestovnu izgradnju ikada. Gdje završava logika, počinje bh. politika, kazao je Dženan Đonlagić, zastupnik DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, napominjući da je dio novca namijenjen i za dionicu kod Banje Luke, ali da to političarima iz RS-a baš i nije važno.
Osim ekonomskog aspekta i progresa, važna je i sociološka dimenzija izgradnje autoceste.
Mehanizam za reintegraciju države
"Poražavajuća je činjenica da u toku prethodnog četverogodišnjeg mandata nije izgrađen niti metar autoceste u FBiH. Malo što tako rječito govori o nesposobnosti Vlade FBiH. Autocesta i brza cesta su, prije svega, ekonomski stimulator za BiH, ali ovakvi veliki infrastrukturni projekti imaju i posebno značenje u zbližavanju ljudi. Građani i građanke BiH mogu putovati po cijeloj državi, družiti se, razmjenjivati iskustva… Izgradnja autoceste je i veoma važan mehanizam za stvarnu reintegraciju države BiH", smatra Peđa Kojović, predsjednik Naše stranke i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
No, ima i onih poput ugledne ekonomske analitičarke Svetlane Cenić, koja smatra da sam projekt cestovne infrastrukture nije najbolje osmišljen.
Ekonomsko čudo iz Tešnja
U BiH vlada mišljenje kako će izgradnjom autoceste sve biti "med i mlijeko". Je li baš tako? Recimo, grad Tešanj je smješten na razmeđu srednje i sjeveroistočne BiH i nije blizu projektirane autoceste, ali kompanije iz ovoga grada izvoze svoje proizvode u čak 63 države svijeta. Autocesta, i kada se konačno izgradi, neće se isplatiti dugo vremena. Mnogi prijevoznici izbjegavaju autoceste zbog skupe cestarine. Smatram da je BiH trebala ići na izgradnju brze ceste koja je jeftinija, a tog vida cestovne komunikacije ima širom Europe, kaže Cenić.
Dalje, nastavlja Cenić, u Svilaju kod Odžaka na sjeveru BiH nije u funkciji autocesta, a geološke studije na dijelu kod Zenice nisu dobro urađene, što su potvrdili međunarodni kreditori.
"Sve to, nažalost, potvrđuje da se olako ušlo u projekt izgradnje cestovne infrastrukture, što će na kraju najviše osjetiti građani BiH. I to tamo gdje su najosjetljiviji - po svom džepu", zaključila je Cenić u izjavi za Deutsche Welle.
Koliko je BiH daleko od realizacije ovog dijela cestovne infrastrukture govori i činjenica da su radovi na autocesti Beograd – Sarajevo počeli zasad samo na teritoriju Srbije.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić (DF), Šefik Džaferović (SDA) i Milorad Dodik (SNSD) prisustvovali su u utorak zajedno s predsjednicima Srbije i Turske, Aleksandrom Vučićem i Recepom Tayyipom Erdoganom, polaganju kamena temeljca za autocestu Beograd – Sarajevo na Srijemskoj Rači. Čelnici tri države dali su optimistične izjave, ali nitko ne zna kada će početi izgradnja autoceste na teritoriju BiH zbog nefunkcioniranja vlasti u BiH.
I tako, bilo da se krene na Jadran ili u Beograd, ići će se još dugo istrošenim, samim tim i opasnim cestama.
"Dobrog sam zdravlja, ali sumnjam da ću dočekati da se autoputem vozim na Pelješac ili u Beograd. Ne vjerujem da će se ovi naši političari konačno dogovoriti i svima nama učiniti život lakšim", razočarano kaže građanin Josip s početka priče, kao svojevrsni glas naroda u BiH koji svakim danom sve više gubi nadu u svjetliju budućnost, opredjeljujući se masovno za život u "obećanim zemljama" zapadne Europe.