Babilonske muke na «europski način»

Višejezična zbrka u Bruxellesu je velika, ali sve više i više se engleski «profilira» kao vodeći jezik i time se gubi dominacija francuskog, koji je do proširenja sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća bio prvi jezik birokracije. U Europskoj uniji postoje 23 službena i 60 regionalnih jezika. Da bi se Finci, Španjolci, Grci, Nijemci ili Slovenci mogli sporazumijevati oni bi trebali učiti strane jezike. To je Unija službeno zaključila već 2002. godine, kaže povjerenik Europske komisije za višejezičnost, Rumunj Leonard Orban, čije je "radno mjesto" utemeljeno početkom 2007.: «Šefovi država i vlada provode svoj ambiciozni cilj, po kojem bi građani uz materinji govorili još najmanje dva strana jezika. To je europski cilj i mi ga pokušavamo realizirati.»

Koji jezik najprije učiti?

Oko polovice sve djece i mladih u Europskoj uniji već u školi, uz materinji, uči i dva strana jezika. Većinom engleski. Ipak, Europska unija sa svojih 27 članica do sada se nije uspijela dogovoriti oko jednog jedinog službenog jezika koji bi se koristio u svakodnevnoj komunikaciji. Povjerenik Leonard Orban, koji uz materinji rumunjski govori još i francuski, pomalo talijanski i engleski zna i zbog čega: «Odgovor je jasan: mi smo protiv lingue france, znači svojevrsnog službenog jezika u Europi. Mi potičemo sve jezike koji se govore u EU. Mi ne određujemo koji se jezik treba učiti kao prvi strani jezik, a koji bi trebao biti drugi.»

Tečaj jezika u tramvaju ili autobusu

Europska komisija potiče i financira cijeli niz projekata učenja stranih jezika u svim zemljama članicama. Tako postoje kursevi u sredstvima javnog prijevoza, kazališni projekti za predškolske skupine ili radijski tečajevi, u čijoj realizaciji sudjeluje i Deutsche Welle. Kada bi se u EU koristio samo jedan jedini jezik puno toga bi bilo jednostavnije i lakše, ali bi u tom slučaju osiromašila i kultura, smatra povjerenik za višejezičnost. Višejezičnost košta: za potrebe prevođenja s jednog na drugi od ukupno 23 službena jezika Europska komisija godišnje izdvaja oko 1,5 milijardi eura. «Službenim jezicima i ravnopravnim tretiranjem tih jezika mi štitimo pravo jednakosti zemalja članica i prava građana na njihovu ravnopravnost», kaže povjerenik Orban.

Vrlo osjetljivo (političko) područje

On smatra da je Europska unija dužna prevoditi na sve svoje jezike, jer trenutno oko polovice građana Europske unije «priča» samo jedan jedini strani jezik. Svi građani imaju pravo na informacije na njihovom materinjem jeziku. Iako su svi jezici službeni, u Europskoj uniji postoje samo tri «radna jezika», na koje se prevode svi dokumenti Europske komisije: to su engleski, francuski i njemački. Iako u radu dominira engleski i iako se i Francuzi i Nijemci žale kako njihovi jezici gube na važnosti u EU, povjerenik Orban ne želi potvrditi da engleski malo-pomalo postaje ipak «univerzalni službeni jezik». Iz iskustva taj 46-godišnji Rumunj dobro zna da se radi o osjetljvom području: «Ovaj resor ima vrlo političku dimenziju. Zašto? Zato što je jezik uvijek tijesno povezan s nacionalnim identitetom. To je vrlo osjetljivo političko područje. Jezik se može koristiti kao most koji povezuje, ali i kao instrument podjele.»

Balkane, Balkane moj...

I pri tome misli ponajprije na Balkan: koji će jezik biti službeni nakon što zemlje iz te regije uđu u Europsku uniju? To još nije odlučeno. Povjerenik Orban kaže kako su razlike između jezika koji se govore u Srbiji, Crnoj Gori, BiH ili u Hrvatskoj «vrlo male», ali i dodaje da vlade tih zemalja iz razloga suverenosti inzistiraju na službenom statusu svakog pojedinog jezika. Povjerenik za višejezičnost mora pronaći način kako će Unija u tom slučaju sa gotovo 30 službenih jezika uopće funkcionirati. Sa svakim novim jezikom naime raste i broj mogućih kombinacija za prevođenje na druge brojne službene jezike Europske unije.