Baltičke zemlje solidarne s Gruzijom

U protekli utorak (12.8.) stotine ljudi su se ponovno okupile ispred ruskog veleposlanstva u Viljnusu, glavnom gradu Litve. I skandirali su ponovno: "Sloboda Gruziji", odnosno: "Ruke dalje od Gruzije". Na kraju prosvjeda su pjevali litavsku nacionalnu himnu. Rat u Gruziji duboku je dirnuo stanovnike triju baltičkih država, puno više nego ljude u Zapadnoj Europi. Katedrala u Viljnusu ovih je dana na večernjoj misi za žrtve rata bila dupkom puna. Demonstracija ruske moći i vojne sile u Gruziji zabrinjava žitelje bivših sovjetskih republika Litve, Latvije i Estonije. No, i oni ne smatraju da su za eskalaciju nasilja krivi samo Rusi: „Tužno je vidjeti što se događa u Gruziji, baš kao što je tužno vidjeti svaku agresiju. Ne znam tko je kriv, radi se jednostavno o lošoj politici. Zapravo mislim da se u biti radi o sukobu između SAD-a i Rusije", kaže 50-godišnja Laima iz Litve.

Sukob SAD-a i Rusije?

Političko čelništvo triju baltičkih država od početka rata se solidariziralo s Gruzijom. U zajedničkom priopćenju oni su naglasili "odgovornost Rusije" za stanje na terenu, a litavski parlamentarni odbor za vanjsku politiku zatražio je osudu, kako je rečeno, "rata koji je Rusija povela protiv Gruzije", odnosno zauzimanja teritorija jedne suverene države: „Mi smatramo da je nakon ove akcije u Gruziji u potpunosti kompromitirana mirovna misija koja pod ruskim vodstvom traži rješenje sukoba u području Kavkaza. Zato se mi obraćamo NATO-u i Europskoj uniji i zahtijevamo hitne političke i vojne mere kako bi se riješio sadašnji konflikt. Dok se na terenu ne nađu međunarodne mirovne snage, tamo bi se trebale stacionirati posebne postrojbe Europske unije", izjavio je predsjednik vanjskopolitičkog odbora litavskog parlamenta, Audronius Azubalis.

Skepsa koju Litvanci gaje prema Rusima potvrđena je nakon rata u Gruziji: a ona je i razlog zbog kojeg Litva već godinama odbija podržati potpisivanje novog sporazuma o suradnji Europske unije i Rusije. Baltičke zemlje podržavaju Gruziju na putu te zemlje u EU i NATO - i to iz vlastitog interesa. Što se NATO i Europska unija više prošire u smjeru istoka, utoliko će Litva, Latvija i Estonija imati veću podršku u sukobu s Rusijom, prije svega na području energetike - to je logika koja vlada na Baltiku. Sve tri baltičke zemlje ovise o ruskoj isporuci plina i već su na svojoj koži osjetile što znači biti bez plina - Rusija je naime svojedobno "zavrnula" slavinu u smjeru Baltika.

"Neka ljudi žive u miru..."

Sve tri baltičke zemlje doista priželjkuju odlučniji stav Zapada prema Rusiji, potvrđuje i litavski ministar vanjskih poslova Petras Vaitekunas: „Nadam se solidarnosti i nadam se da će Europska unija po tom pitanju pronaći zajednički jezik. Moramo priznati da dosadašnji pregovori nisu urodili plodom. Zbog toga bi mogao ponovno eskalirati sukob koji je sada samo "zamrznut". Jasno je da mi s Rusijom moramo razgovarati. Litva podržava gruzijski zahtjev za pružanjem vojne pomoći od strane NATO-a. No, tu odluku moraju podržati sve zemlje članice NATO-a."

U priopćenju koje je podržalo svih 27 zemalja članica Europske unije, znači i sve tri baltičke zemlje, stoji kako "mirovno i trajno rješenje konflikta u Gruziji mora počivati na principu suvereniteta i teritorijalnog integriteta". Pitanje je samo kako će se taj plemeniti cilj provesti u praksi? Najbolje bi bilo uopće se ne miješati u sukob Rusije i Gruzije, smatra 77-godišnji Miša, Rus koji živi u Viljnusu: „Neka oni to riješe između sebe. Mi ne moramo gurati naš nos u to. Mi smo predaleko od mjesta sukoba. Oni su se posvađali, oni bi sada trebali i pronaći rješenje. Zašto da se ljudi ubijaju? Neka ljudi žive u miru..."