Berlin - obećani grad za mlade Izraelce

"The Place to be - be Berlin". Tko god se ovih dana kreće ulicama Tel Aviva ili Jaffe ne može izbjeći ovaj slogan koji s brojnih plakata (na slici gore) poziva na manifestacije u sklopu dana Berlina u izraelskoj metropoli na moru. No festival u organizaciji lokalnog Goetheovog instituta zapravo ne treba reklamu: trenutno je u Tel Avivu dovoljno reći Berlin i pozornost prisutnih je zajamčena.

Braća po tulumarenju: Tel Aviv i Berlin

I zaista se čini kako je trenutno u Izraelu sve što ima veze s Njemačkom "In". I to posebice među mladima. Gotovo da i nema nekoga komu trenutno netko iz kruga poznanika ili rodbine ne boravi u Njemačkoj. Berlinske "hip" četvrti poput Prenzlauer Berga ili Friedrichshaina su tema broj jedan među mladim žiteljima izraelskih metropola. Prema službenim podacima samo u Berlinu trenutno boravi oko 18.000 mladih Izraelaca, brojka koja svakodnevno raste. Broj turističkih posjeta Njemačkoj je prošle godine porastao za 23 posto. Mnogi, kako se čini, kraći boravak namjeravaju produljiti. Tečajevi njemačkog na Goetheovim institutima u Tel Avivu i Jeruzalemu su zauzeti mjesecima unaprijed. Jedan od razloga zbog kojeg se Berlin i Tel Aviv osjećaju kao gradovi pobratimi je i, kako objašnjava jedan posjetitelj kluba "Block" u kojem u sklopu berlinskog kulturnog festivala nastupa jedan berlinski DJ, u činjenici da oba grada vole tulumariti. Tko god je dulje vrijeme boravio u Berlinu ovu bi tvrdnju mogao okarakterizirati kao površnu. I Berlin je grad koji doduše profitira od njemačkoga gospodarskog uzleta, no radnih mjesta, pogotovo za mlade kreativce, ni u Berlinu nema na pretek. I troškovi života, prije svega stanarine, su u posljednje vrijeme postale sve samo ne pristupačne onima koji se odluče za život slobodnog kreativca.

Bijeg od izraelske svakodnevice

No za mnoge mlade Izraelce je Berlin zapravo mjesto gdje se mogu opustiti i pobjeći od izraelske svakodnevice koja samo turistima može djelovati idilično. Iako za mnoge moderno, izraelsko društvo je u svojoj biti još uvijek vrlo tradicionalno. Od mladih se očekuje da se striktno drže zacrtanih stanica u biografiji: škola, vojni rok, studij, brak. K tomu treba pridodati i stegu vjerskih običaja koja se ne može izbjeći ni u modernom i svjetovnom Tel Avivu. Tko kritizira izraelsku svakodnevicu u pravilu nailazi na duboko nerazumijevanje okoline. "Najbolje na Berlinu je to da se čovjek osjeća slobodno", kaže Tal Šamija, jedan mladi izraelski znanstvenik koji od 2001. redovito boravi u njemačkoj prijestolnici. "Čovjek se može ovdje koncentrirati na vlastiti život, sve je mnogo jednostavnije", dodaje.

Holokaust zaboravljen?

No pitanje koje mnogi još uvijek otvoreno postavljaju, pitanje povijesnog odnosa Nijemaca i Židova, je itekako prisutno. No, dok je još prije koju godinu za mnoge Izraelce Holokaust bio razlogom zbog kojeg nikada ne bi nogom kročili na njemačko tlo, danas unuci i praunuci žrtava nacističkog terora, drugačije pristupaju ovoj temi. "Obje zemlje rade na sučeljavanju s temama iz prošlosti. Pokušava se pronaći razumijevanje za stavove jednih i drugih. Čini mi se da većina danas razlikuje događaje od prije i danas", govori Tal Šamija. Za mnoge mlade Izraelce je došao trenutak da se ispod ovog dijela njemačko-izraelske povijesti podvuče crta. No u samom Izraelu su sve glasnije kritike na činjenicu da mladi sve manje znaju što se u Njemačkoj događalo za vrijeme vladavine nacionalsocijalista. To upotrebljavaju i neki konzervativni političari, poput ministra financija Jaira Lapida, koji kritiziraju mlade Izraelce koji su "spremni odbaciti jedinu zemlju koju Židovi imaju, samo zato jer su se ugodno smjestili u Berlinu". Mladi Izraelci u Berlinu gledaju na ovakve izjave s distancom. "On ne zna o čemu govori. Ako mi zemlja ne da ono što mi je potrebno za normalni život, tada nisam obvezan ovdje ni ostati", zaključuje Tal Šamija.