Bez priznanja diplome nema ni posla

Fadi Alnaamat-Scheer na stolu ispred sebe je stavio gomilu papira: „Bachelor engleskog jezika i književnosti, master jezične nastave engleskog, master demografije i diploma pedagogije. I sve to je priznato od strane Središnjeg ureda za inozemno obrazovanje." Osim toga, on posjeduje i dodatne certifikate, odnosno petogodišnje radno iskustvo iz svoje domovine Sirije – gdje je radio kao nastavnik.

Ali sve to nije dovoljno da bi on u njemačkoj saveznoj zemlji Saarland (Sarska) djeci mogao predavati engleski. Fadijeve diplome nisu ekvivalentne njemačkom učiteljskom studiju, tvrdi se iz Službe za nostrifikaciju inozemnih diploma pri Ministarstvu obrazovanja SR Njemačke – koja je njegovu molbu odbila. „Morao bih ponovno studirati. A to mi se baš i ne da", kaže ovaj 33-godišnjak.

Samo rijetki uspiju…

"Odbijanjem nostrifikacije se na koncu konca tim učiteljima i nastavnicima signalizira da studij u njihovim zemljama manje vrijedi”, kaže Arianna Erario iz Saveznog odbora za migracije, antidiskriminaciju, diversity u Sindikatu obrazovanja i znanosti (GEW). Od oko 2.500 zahtjeva nastavnika i učitelja koji su iz inozemstva doselili u Njemačku, odnosno nastavnog osoblja koje je svoj studij apsolviralo u nekoj drugoj zemlji, godišnje u Njemačkoj samo njih 500 dobije pozitivan odgovor. Dakle samo oko 20%, kako stoji u nedavno objavljenoj studiji GEW-a.

"Ni u jednom drugom zanimanju šanse za uspješno priznavanje diplome nisu tako loše kao za one ljude koji su završili učiteljski fakultet”, tvrdi Roman George, referent zadužen za sektor politike obrazovanja pri GEW-u u saveznoj zemlji Hessenu. On je jedan od autora spomenute studije: „Kad se radi o zanimanjima iz sektora zdravstva, otprilike 50% diploma se odmah prizna. Gotovo da i nema negativnih rješenja.” Teško je to objektivno opravdati, kaže George – i dodaje kako puno toga u Njemačkoj ovisi o federalizmu, obrazovanje je naime u Njemačkoj u nadležnosti svake pojedine savezne zemlje.

Građani Europske unije zapravo imaju pravo na to da im se prizna studij koji su okončali, odnosno diplomirali u nekoj drugoj zemlji Unije – ali samo pod uvjetom da je taj studij usporediv s njemačkim. Za sve one kandidate koji potječu iz zemalja koje nisu članice Europske unije, situacija je puno kompliciranija.

Sudeći po rezultatima studije, nastavno osoblje iz inozemstva u Bavarskoj, Baden-Württembergu, Rheinland-Pfalzu i u Saarlandu mora računati s posebno visokim preprekama za nostrifikaciju. "Mnoge sjeverne savezne zemlje su razvile koncepte kojima žele omogućiti nastavnom osoblju koje je migriralo da dobije radno mjesto", objašnjavaju autori studije. U Schleswig-Holsteinu primjerice organiziraju dodatnu kvalifikaciju u okviru programa "InterTeach", a u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji nude program "Lehrkräfte Plus" (nasovna fotografija).

Dva ili više predmeta

Gotovo svugdje za nastavno osoblje postoji program obrazovanja koji kvalificira za predavanje jednog određenog predmeta. U Njemačkoj nastavno osoblje predaje dva školska predmeta, a neki čak i tri. Upravo je ta razlika jedan od najvećih problema.

Fadiju Alnaamat-Scheeru ništa ustvari ne pomaže, pa ni njegove diplome ili sposobnost da djecu koja potječu iz migrantskih obitelji podučava i na njemačkom – kao stranom jeziku.

2019. je zato Fadi, koji inače potječe iz Damaska, postao samostalni poduzetnik – on radi kao učitelj stranih jezika, za engleski i njemački. Podučava migrante, a radi i kao prevoditelj za policiju. „Rad s odraslima mi pričinjava zadovoljstvo. Ali ja sam oduvijek htio podučavati djecu. To je dio mene, mog postojanja. I zato se trenutno osjećam nekako nepotpuno.” Neposredno nakon dolaska u Njemačku ovaj je 33-godišnjak volontirao kao učitelj, predavao je tečaj integracije na školama u Saarlandu. Kako se može pročitati u studiji GEW-a, mnogi migranti rade zapravo poslove koji su ispod njihove kvalifikacije, a zbog toga onda i zarađuju znatno manje.

Zahtjev sindikata

Osim toga, u nekim se saveznim zemljama već u ranoj fazi, već i prilikom podnošenja zahtjeva za nostrifikacijom, od došljaka zahtijeva certifikat C2, to je zapravo razina znanja njemačkog koja je na razini znanja onih ljudi kojima je njemački materinski jezik. Mnogi kandidati to jednostavno ne mogu ispuniti, a osim toga nema ni dovoljno tečajeva njemačkog koji bi bili prilagođeni specifičnim zahtjevima ove struke. GEW osim toga prigovara kako njemačke vlasti vrlo pedantno provjeravaju studijske rezultate kandidata – umjesto da više pažnje posvete radnom iskustvu.

Sindikat zato traži da se zahtjeve kandidata provjerava blagonaklono, odnosno da se pogođenim kandidatima pruža podrška u tom procesu. U idućih deset godina GEW očekuje manjak od čak 250.000 nastavnog osoblja na tržištu rada u Njemačkoj. Inozemni kadar ne može popuniti tu rupu, ali bi barem oni mogli doprinijeti da se smanji, tvrdi se. Osim toga, ti su ljudi uzori i graditelji mostova, kaže stručnjakinja GEW-a Erario: "Njihove višejezične biografije doprinose izgradnji inkluzivnog i interkulturalnog procesa obrazovanja. I oni su jedno od rješenja za više sudjelovanja i školskog uspjeha učenika iz migrantskih obitelji.”

A kako će se stvari dalje razvijati za Fadija Alnaamat-Scheera? To ne zna ni on. Selidba u neku drugu saveznu zemlju za njega nije opcija. „Ovdje imam prijatelje, ovdje se dobro osjećam. Osjećam se kao kod kuće." I nada se da će izbori u Saarlandu u ožujku iduće godine biti uvod u promjene – odnosno da će nova vlada kreirati bolja pravila za ljude poput njega.

Tagesschau.de/Céline Kuklik (SR)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu