Bez ruskog plina „ne bi svi stanovi u Njemačkoj bili topli“

Njemački ministar gospodarstva i energetike Robert Habeck (Zeleni) u subotu je sletio u Dohu, nadajući se da će u Kataru naći izvjesne zalihe tečnog plina koje mogu umanjiti njemačku zavisnost od ruskih energenata.

Potom će nastaviti do Ujedinjenih Arapskih Emirata, jednog od lidera u proizvodnji zelenog vodika, energenta od kojeg i Njemačka očekuje mnogo. Prethodno je Habek bio u Norveškoj, također se raspitujući za veće količine plina.

Problem za Njemačku je što nema nijedan jedini terminal za preuzimanje ukapljenog plina. Prva dva se užurbano planiraju, ali malo je vjerojatno da će biti gotovi prije 2026. godine.

Teško bez Rusije

„Ni u kojem slučaju ne ćelimo ući u zavisnost od nekog drugog. Različiti opskrbljivači trebali bi imati udio od 10 ili 20 posto u njemačkoj mreži liferanata, ali nikako 50 posto ili više. To je bilo glupo, svejedno radi li se o Rusiji ili nekoj drugoj zemlji“, rekao je Habeck prije puta za radio Deutschlandfunk.

Na pitanje hoće li Njemačka uspjeti napuniti skladišta plina do iduće zime, političar Zelenih je rekao: „Da, ali trenutno samo uz ruski plin. To je gorka istina koju mi je teško izgovoriti. Ali, tako je, kako je.“

Prema Habeckovim riječima, ukoliko iz drugih izvora ne bude više plina, a dotok ruskog iz nekog razloga prestane, iduće zime „ne bi imali dovoljno plina da svi domovi budu topli i da industrija radi“.

„Uopće ne želim širiti paniku ili nekome kvariti raspoloženje, ali odluku da ne uvodimo plinski embargo nismo donijeli lakomisleno, već nakon intenzivnih razgovora“, dodao je Habeck. „I naša industrija želi pomrsiti Putinu računicu, to je sigurno, ali moramo razumijeti što bi takva odluka za nas značila.“

Većina plina iz Rusije

Njemačka posljednjih godina podmiruje 56 posto potreba za plinom iz Rusije, najvećim dijelom kroz plinovod Sjeverni tok 1 koji ide po dnu Baltičkog mora.

Ipak, prema priopćenju Udruge energetske industrije BDEW, taj udio je u prvom kvartalu ove godine opao na 40 posto. Podaci su još preliminarni.

Prema BDEW-u, ukoliko bi izostao plin iz Rusije, Njemačka bi ove godine mogla nadoknaditi svega pola te količine. Cilj popunjsvanja skladišta s 24 milijarde kubičnih metara plina bi teško bio izvodljiv bez dotoka iz Rusije.

Prethodnih tjedana su se u Njemačkoj mogli čuti mnogi glasovi koji zahtijevaju prestanak uvoza ruskih energenata, kao vid sankcija zbog ruske agresije u Ukrajini. Njemačka iz Rusije uvozi i oko polovine svog ugljena i trećinu nafte. Cijene na benzinskim pumpama su rekordne ovih dana.

Prema novoj anketi Deutschlandtrend, koju redovno provodi javni servis ARD, javnost u Njemačkoj je podijeljena: 44 posto građana bi podržalo embargo na ruske energente, 45 posto ne bi.

nr (dw, ard, dlf)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu