BiH predsjedništvo u Berlin dolazi praznih ruku
9. svibnja 2018
Ne događa se svaki dan da kancelarka Angela Merkel u svom uredu prima tri predsjednika jedne države i to odjednom. I po tomu je Bosna i Hercegovina jedinstven slučaj u Europi. Hoće li Bakir Izetbegović kao predsjedatelj i Dragan Čović i Mladen Ivanić kao članovi Predsjedništva i ovog puta, kao prije dvije godine (na naslovnoj fotografiji), doći u odvojenim limuzinama, još nije poznato.
Kancelarka ima dobro pamćenje
Konkretno nije priopćeno ni o čemu će se za vrijeme radne večere razgovarati tek: bilateralni odnosi, regionalna te sigurnosna pitanja, što zvuči i više nego općenito. Trojac iz Sarajeva je posljednji termin (pretposljednji je predsjednik Kosova Hasim Thaci) njemačke kancelarke uoči neradnog praznika u Njemačkoj (Uzašašće), a sudeći i po kalendaru kancelarskog ureda, i do početka dugog vikenda. Odmor će kancelarki sigurno trebati, jer koliko god je u javnost izišlo malo o temama razgovora, oni sigurno neće biti vrlo ugodni. Pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da predsjednički trojac u Berlin dolazi u trenutku kada je već više nego izvjesno da je EU-ova, tj. njemačko-britanska inicijativa za Bosnu i Hercegovinu, više-manje propala i da je zemlja nekoliko mjeseci uoči općih izbora bez izbornog zakona. Tobias Flessenkemper iz Europa instituta CIFE iz Nizze i izdavač i koautor upravo izišle knjige „Politički sustav Bosne i Hercegovine" ne misli da će Merkel gostima iz BiH „očitati lekciju" - kako to sugeriraju neki bosanskohercegovački mediji, ali da razgovor sigurno neće biti ugodan. „Mislim da Merkel neće čitati lekciju nego će to biti više-manje podsjećanje na dana obećanja koja nisu ispunjena. Prevladava osjećaj razočaranja, mada to Angela Merkel naravno neće tako jasno reći, da se vodstvo Bosne i Hercegovine pokazalo potpuno otpornim na bilo kakve promjene. Ako uzmete u ruke novine od prije petnaest, deset i pet godina vidjet ćete da se ne mijenja ništa. Ne smijemo zaboraviti da Angela Merkel ima jako dobro pamćenje i da je već s čelništvom BiH prije desetak godina razgovarala o istim problemima a da se promijenilo malo ili gotovo ništa. I to je ostalo zapamćeno u kancelarskom uredu", kaže Flessenkemper.
Nedostatak političke volje
Od današnjeg sastanka u kancelarskom uredu ne očekuje previše ni jedan drugi dobar poznavatelj prilika u BiH Bodo Weber, politički analitičar iz Vijeća za demokratizaciju politike. „Rezultati, ako ih uopće možemo očekivati, bi bili ti da se kancelarka upozna s pravim stanjem njemačko-britanske inicijative, a s druge strane će se govoriti i o regionalnoj suradnji u svjetlu predstojećeg zapadno-balkanskog EU samita u Londonu, a kao treće, i mislim da će se o toj temi najkonkretnije i najopširnije govoriti, mislim da će biti kriza izbornog zakona i dosadašnje nemogućnosti bošnjačkih i hrvatskih stranaka u BiH da pronađu neko kompromisno rješenje", trezven je Weber i nastavlja u istom tonu: „Ja mislim da Angela Merkel to vidi kao radni sastanak u okviru onog na što se sama obvezivala posljednjih godina i da pokaže da će se Njemačka brinuti u kontinuitetu za zemlje zapadnog Balkana. Ipak se radi o tome da je kancelarka ta koja je pozvala tročlano predsjedništvo i mislim da to nije nebitno. No mislim da u trenutku poziva baš i nije bila svjesna koliko je tmurno stanje oko europske inicijative u BiH, ali će se večeras sigurno upoznati s tim stanjem."
Poruka je, kako smatra Flessenkemper jasna: mi nismo digli ruke od vas ali je jasno da smo razočarani. „Albanija, Makedonija i ostale zemlje u regiji pokazuju da je napredak moguć. Jedino iz Bosne i Hercegovine ne dolaze pozitivni signali", kaže Flessenkemper i dodaje kako je svuda bilo pritisaka i politike „mrkve i batine" ali da to samo uvjetno djeluje u Bosni i Hercegovini. „Čak i za taj mehanizam je potrebna politička volja a toga u BiH nema."
Tračak nade
Oba sugovornika su se složila oko toga da u svezi s krizom oko izbornog zakona u Bosni i Hercegovini „Zagreb ne igra vrlo konstruktivnu ulogu" i ukazuju na to da Hrvatska unutar Europske unije, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, igra prilično usamljenu ulogu. No i Weber i Flessenkemer se vraćaju na zaključak kako su za većinu problema ipak krive domaće političke elite. „Nije dovoljno kriviti samo sustav u BiH", kaže Flessenkemper i dodaje: "Ne može se sve gurati na sustav. Mnoge stvari, poput ciljeva na planu zaštite okoliša, se mogu riješiti i unutar sustava ali za to jednostavno ne postoji politička volja. Treba reći da sustav pospješuje takav odnos ali on nije glavni razlog." Njemački analitičari i dobri poznavatelji prilika u Bosni i Hercegovini ne očekuju da će se na sastanku u kancelarskom uredu danas nešto riješiti. Ali na kraju, kako je to formulirao Weber, ipak postoji tračak nade: „Bit će tu intenzivnih razgovora mada ja ne očekujem da će nakon sastanka Izetbegović i Čović izići pred novinare i reći: imamo dogovor. Ali sigurno će biti pritiska iz jedne od najvećih i najutjecajnih zemalja Europske unije. I možda to urodi nekom novom dinamikom u procesu oko rješavanja ovog problema koji se već mjesecima ne miče s mrtve točke."