Bitka za europske milijarde poljoprivrednicima

Sastanak ministara poljoprivrede održan je u mjestu La Huple, nedaleko od Bruxellesa gdje je ministre pozvala Belgija koja predsjedava Unijom. Mjesto je bilo idealno za raspravu o budućnosti poljoprivrede, koja trenutno sa 56 milijarda eura poticaja iz proračuna EU-a zauzima i najveću stavku. Samo njemački seljaci dobivaju godišnje šest milijarda eura. Subvencije se sastoje među ostalim u izravnim poticajima za poljoprivredne površine te sredstva za razvoj ruralnih regija.

Reforma, ukidanje - ili bez promjene

Pregovori o zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije su i više nego teški jer je i sustav subvencija veoma složen - i veoma neuravnotežen. Tako prema sadašnjem sustavu, poticaji sežu od 500 eura po hektaru u Grčkoj do jedva 100 eura po hektaru u Latviji. Utoliko "nove" članice žele promjenu i tu je prijedlog da se uvede paušalni iznos subvencija za svaki hektar. Tu bi najviše koristi bi imale zemlje s velikim poljoprivrednim površinama - bez obzira na produktivnost i intenzitet obrađivanja, kao što je primjerice Poljska. Određeni broj zemalja, predvođene Velikom Britanijom, smatra kako je čitav sustav subvencija zastario i kako bi trebalo drastično smanjiti - ako ne i ukinuti.

I na koncu, treća skupina zemalja, predvođena prije svega Njemačkom i Francuskom koje su predočile zajednički dokument, smatraju - kako ništa ne treba mijenjati. "Ne želimo revoluciju u Europskoj politici prema poljoprivredi", izjavio je francuski ministar poljoprivrede Bruno Le Maire.

I Hrvatska želi reformu

Hrvatski ministar poljoprivrede Petar Čobanković se nada ujednačavanju politike poticaja, jer to odgovara Hrvatskoj. "Naš interes je da dođe do ujednačavanja primanja sredstava iz zajedničkih fondova Europske unije i to za sve. Teško je imati jednaku razinu konkurentnosti ako netko prima veće poticaje, a netko manje. One zemlje koje primaju manje, gube trku na tržištu“, smatra je hrvatski ministar poljoprivrede Čobaković.

Obzirom na protivljenje Pariza i Berlina promjenama, hrvatski ministar poljoprivrede Petar Čobanković pristaje na otvorenu diskusiju, ali i upozorava: "U novim članicama na djelu bila i tranzicija, prijelaz iz jednog sustava u drugi. Ne mogu se složiti da su jednaki troškovi, već suprotno; kroz proces tranzicije i svega što su prošle nove članice, bilo bi potrebito krenuti u pravcu ujednačavanja poticaja“.

Hrvatska je povrh toga, bila i zemlja sa izuzetno malenim poljoprivrednim dobrima - prije desetak godina u prosjeku su bila manja od tri hektara. Ministar Čobanković je izjavio kako je Hrvatska uz pomoć Agencije za poljoprivredna zemljišta koja je i osnovana s tim ciljem, značajno povećati prosječnu veličinu gdje je prosjek sada 8,3 hektara. Ministar očekuje nastavak trenda okrupnjavanja obradivih površina pod jednim gospodarstvom.

Evolucija umjesto revolucije?

Ministri su konačno postigli načelan dogovor da sustav poticaja ostane i nakon 2013. godine, ali i da se temelji na dva stupa. Prvi bi bio izravan poticaj i plaćanja za seljake, a drugi stup su posebni poticaji za zaštitu prirode i okoliša kao i gospodarski razvoj. Kolike će konačno biti izravne subvencije poljoprivrednicima Europske unije - o tome još nema sloge, izvijestio je povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos.

Povjerenik Ciolos predstavit će novi prvi prijedlog zakona 17. studenog u Europskoj komisiji. U lipnju 2011.godine na redu su Europski parlament i Vijeće sa svojim prijedlozima. Povrh toga, nije samo riječ o subvencijama: njemačka ministrica Aigner i njezin francuski kolega upozorili su da je neophodno potrebno zaštiti seljake od oscilacija cijena na tržištima. Ministri su razgovarali i o načinima, kako da se ograniče špekulacije s poljoprivrednim proizvodima kakve smo vidjeli proteklih godina i koje plaćaju potrošači - ali poljoprivrednici od toga ne dobiju niti centa.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić