Bivši agenti predstavljaju Bugarsku u svijetu
15. prosinca 2010
Nakon što je bugarski ured koji obrađuje podatke tamošnje tajne službe objavio popis s imenima 192 diplomatskih predstavnika koji su radili za komunističku Službu državne sigurnosti, smjesta je reagirao bugarski predsjednik vlade Bojko Borisov: "Moramo se riješiti tih ljudi. Ako su polovica veleposlanika bili agenti tajne policije, onda možete zamisliti koliki je postotak među čitavim stanovništvom. A to i objašnjava odakle toliki otpor protiv naše vlade na svim razinama i kod svih projekata. Očito smo potcijenili veličinu štete koju su zemlji nanijeli bivši agenti Službe državne sigurnosti", rekao je.
Gotovo polovica ih je još aktivna
Bugarsko nezavisno povjerenstvo koje obrađuje dokumente bugarske Državne sigurnosti je istraživalo u 462 slučaja i utvrdilo kako je tih 192 djelatnika Ministarstva vanjskih poslova radilo i za službu Državne sigurnosti ili vojnu tajnu službu za vrijeme komunizma. Od njih je 88 još aktivno u tom ministarstvu, 33 ih je na položaju veleposlanika, osam bivših agenata su generalni konzuli, a četvoro su voditelji diplomatskih službi (Chargee d'Affairs) Bugarske u inozemstvu, izjavio je bugarski ministar vanjskih poslova Nikolai Mladenov: "Ukupno 40 posto voditelja diplomatskih predstavništava Bugarske u inozemstvu su, dakle, bivši službenici Državne sigurnosti. Vlada zastupa mišljenje kako ta situacija nije podnošljiva. Kao članica Europske unije i NATO-a, Bugarska mora zadržati svoju vjerodostojnost kod partnera, jer povjerenje je najvažnije sredstvo u diplomaciji."
Od Vatikana do Pekinga
Takvi diplomati sumnjive prošlosti predstavljaju Bugarsku u desetak europskih država. Među njima je i veleposlanik u Njemačkoj, baš kao što su agenti bili i veleposlanici u Londonu, Moskvi, Pekingu, Vatikanu i pri Ujedinjenim narodima u New Yorku. Takvi diplomati sumnjive prošlosti sjede i u veleposlanstvima Bugarske u Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu, a jedan agent predstavlja Bugarsku i u organizaciji UNESCO.
Bugarski bivši komunisti i nacionalističke stranke su najoštrije osudili ovo objavljivanje imena jer navodno ono šteti nacionalnim interesima i tereti osobe koje su, po njihovom mišljenju, tek obavljale svoju domoljubnu dužnost. Vlada u Sofiji pak ustraje u svojoj odluci opoziva svih diplomatskih predstavnika sa špijunskom prošlošću.
Autor: Zoran Arbutina (aš)
Odg. ur.: D. Dragojević